Klimatske promene

Toplotni talasi i suša širom Evrope tokom trećeg najtoplijeg jula u svetu ikada

toplotni-talasi-klima

Foto: geralt from Pixabay

Objavljeno

10.08.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.08.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Prošli mesec bio je najtopliji jul na planeti od kada se meri temperatura, a dugotrajni i intenzivni toplotni talasi koji su pogodili delove Evrope nastavili su se tokom avgusta. U Evropi, ovaj jul je bio šesti najtopliji ikada. U nekim zemljama su zabeležene rekordno niske padavine, koje su nanele štetu privredama i poljoprivredi i potpomogle širenje šumskih požara.

Julske temperature su u većem delu Evrope bile za skoro 0,4 stepena Celzijusa više od proseka za period of 1991 do 2020, a skokovi preko 40 stepeni zabeleženi su u Portugaliji, Španiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Britanija je prvi put imala temperature više od 40 stepeni

U Velikoj Britaniji su prvi put zabeležene temperature od preko 40 stepeni, dok je Pririnejsko poluostrvo imalo neouobičajeno veliki broj dana sa maksimalnom dnevnom temperaturom višom od 35 stepeni Celzijusa. U Španiji je protekli jul bio najtopliji mesec u istoriji.

Toplotni talasi u Evropi će biti sve češći, intenzivniji i duži

Generalni sekretar Svetske meteorološke organizacije (WMO) Petteri Taalas rekao je da ovakvi su ovakvi toplotni talasi sada normalna pojava, dok je Međuvladin panel o klimatskim promenama (IPCC) upozorio da će toplotni talasi u Evropi postajati sve češći, intenzivniji i dugotrajniji.

Na globalnom nivou, jul 2022. bio je nešto hladniji od jula 2019. i nešto topliji od jula 2016. godine, uprkos ciklonu La Niña, koji bi trebalo da doprinese spuštanju temperature. U Sjedinjenim Državama je prošli mesec takođe bio treći po visini temperature od početka merenja.

Površina leda u okeanu oko Antarktika bila je na najnižem nivou za 44 godine satelitskog merenja

​Površina leda u Južnom okeanu (oko Antarktika) bila je na najnižem nivou za 44 godine satelitskog merenja i iznosila je 15,3 miliona kvadratnih kilometara, što je 7% manje od proseka za period od 1991. do 2020.i znatno ispod prethodne najniže vrednosti za mesec jul.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

beogradski energetski forum 2025 sponzori

Sve je spremno za Beogradski energetski forum 2025 – dobro došli!

10. avgust 2022. - Beogradski energetski forum 2025. će 14. i 15. maja okupiti četiri stotine učesnika iz više od 30 zemalja regiona, Evrope i sveta

Beogradski energetski forum 2025 BEF 2025 ministri delegacija eu

Beogradski energetski forum 2025 – stižu visoke delegacije EU i zemalja Jugoistočne Evrope

10. avgust 2022. - Beogradski energetski forum 2025 imaće osam panela sa više od 50 govornika iz redova eminentnih energetskih eksperata i kompanija

SAD EU centralna evropa energetika klima kris rajt ministar energetike

SAD pozvale Centralnu Evropu da odbaci energetsku politiku EU, i prihvati njenu politiku “energetske slobode” 

10. avgust 2022. - Američki ministar energetike Kris Rajt održao je govor na otvaranju Poslovnog foruma Tri mora u Varšavi, glavnom gradu Poljske

klimatske promene klimatska akcija anketa ipsos

Ljudi se više plaše klimatskih promena, ali sve manje veruju da nešto mogu da promene – anketa

10. avgust 2022. - Istraživanje Ipsosa u 32 zemlje otkriva regionalne razlike u očekivanjima od primenjenih klimatskih politika, kao i u ekonomskim strahovima