Električna energija

TE Ugljevik obustavila proizvodnju struje zbog nedostatka uglja

ugljevik rudnik te zastoj

Foto: RiTE Ugljevik

Objavljeno

05.12.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.12.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Termoelektrana Ugljevik u Republici Srpskoj je 30. novembra prinudno prekinula proizvodnju električne energije zbog nedostatka uglja. Šteta na dnevnom nivou je navodno 550.000 konvertibilnih maraka (281.000 evra), koliko vredi pet gigavat-sati struje, a građani Ugljevika su ostali bez grejanja.

Menadžment javnog preduzeća RiTE Ugljevik, koje upravlja rudnikom i termoelektranom, krivi prethodne uprave jer, kako tvrdi, nisu uradile skoro ništa po pitanju eksproprijacije zemljišta i širenja rudnika, pa je termoelektrana prinuđena da koristi ugalj nižeg kvaliteta.

“Ako se uzme u obzir da je termoelektrana odradila 220.000 sati, što je više od projektovanog radnog vijeka, u kombinaciji sa korištenjem uglja lošijeg kvaliteta, neminovno je došlo i do povećane potrošnje ovog energenta za najmanje 20 procenata više nego ranije,” navodi se u saopštenju.

Troškovi ponovnog pokretanja proizvodnje u TE Ugljevik iznosiće oko 100.000 konvertibilnih maraka, piše Žurnal i dodaje da će troškovi biti veći ukoliko matični holding, Elektroprivreda Republike Srspke (ERS), ne isporuči ugovorene količine električne energije.

RiTE Ugljevik je na kraju prošle godine imao akumulirani gubitak od 193,55 miliona maraka, a za prvih devet meseci ove godine je prijavio neto gubitak od 29,9 miliona konvertibilnih maraka (15,3 miliona evra).

Zastoj u Ugljeviku bi mogao dovesti do uvoza struje po ogromnim cenama

Neimenovani sagovornik navedenog portala upućen u situaciju upozorio je da će, ako zastoj proizvodnje TE Ugljevik potraje, a ostali proizvođači u Republici Srpskoj ne proizvedu dovoljno električne energije, ERS morati da nabavlja struju po havarijskim cenama i da su one ogromne. Iz tog entiteta je samo prošle godine, iz više rudnika, izvezeno uglja u vrednosti od 1,5 milijardi konvertibilnih maraka, piše u članku.

Inače, TE Ugljevik je najveći emiter SO2 na Zapadnom Balkanu, iako ima sistem za desumporizaciju. To postrojenje je koštalo bar 85 miliona evra, ali su se nizale tehničke poteškoće, a operator je nedavno priznao da postrojenje ne radi, delimično i zbog toga što stvara ekonomsko opterećenje.

Ugljevik je dužan da trećinu struje isporučuje slovenačkoj kompaniji

Još jedan veliki problem za Ugljevik je presuda arbitražnog suda u Beogradu, prema kojoj je ovo javno preduzeće dužno da slovenačkom državnom Holdingu Slovenske elektrarne isplati 67 miliona evra na ime odštete, plus kamate u iznosu od 58,2 miliona evra. Uz to, RiTE Ugljevik je obavezan da Slovencima isporučuje trećinu proizvedene električne energije sve dok termoelektrana bude radila.

U saopštenju povodom obustave rada, uprava je izrazila uverenje da će, uz podršku Vlade Republike Srpske, entitetskog Ministarstva energetike i rudarstva i ERS-a, prebroditi probleme, zarad energetske stabilnosti entiteta i nekoliko hiljada ljudi koji, na ovaj ili onaj način, žive od ovog preduzeća.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Privatnom investitoru se ne isplati da gradi Krško 2, ali država bi mogla da nađe računicu

5. decembar 2024. - Slovenačka NVO Mladi za podnebno pravičnost uradila je, kako tvrdi, prvu nezavisnu ekonomsku studiju o gradnji nuklearke Krško 2

Pocela izgradnja trece sekcije Transbalkanskog koridora 100 miliona evra

Počela izgradnja treće sekcije Transbalkanskog koridora, vredne 100 miliona evra

5. decembar 2024. - Položen je kamen temeljac za treću sekciju Transbalkanskog elektroenergetskog koridora, od Obrenovca do Bajine Bašte

srbija akcioni plan pravedna tranzicija javna rasprava pks

Nevladine organizacije traže povlačenje Predloga akcionog plana za pravednu tranziciju u Srbiji 

5. decembar 2024. - Ministarstvo rudarstva i energetike je saopštilo da bi dokument trebalo da omogući institucionalni okvir za upravljanje pravednom tranziciju

srbija vetroelektrane 1 GW strateski partner investicije

Gradnja 1 GW vetroelektrana sa strateškim partnerom nije više prioritetan projekat za Srbiju

5. decembar 2024. - Izmena je deo novih Polaznih osnova plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti, koje su prvobitno usvojene 2023.