Foto: Marc Petrelis
Svetski dan divljih vrsta obeležava se svake godine 3. marta, podsećajući na bogatstvo biljnog i životinjskog sveta, ali i na izazove koji ga ugrožavaju. Ovogodišnja tema ‘Finansiranje očuvanja divljih vrsta: Ulaganje u ljude i planetu’ naglašava hitnu potrebu za mobilizacijom finansijskih sredstava kako bi se zaustavio gubitak biodiverziteta i osigurala održiva budućnost.
Datum obeležavanja Svetskog dana divljih vrsta simbolično je izabran. Naime, upravo 3. marta 1973. godine potpisana je Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES), ključni sporazum za zaštitu biodiverziteta.
Danas se planeta suočava sa tri istovremene i međusobno povezane krize za koje je u najvećoj meri odgovoran čovek: klimatskim promenama, gubitkom biodiverziteta i zagađenjem.
Neodrživa eksploatacija resursa, krivolov, uništavanje staništa i klimatske promene ozbiljno ugrožavaju mnoge vrste. Izveštaj o stanju planete Svetskog fonda za prirodu (WWF) za 2024. godinu pokazuje da je prosečna veličina populacija divljih vrsta opala za 73 odsto od 1970. godine.
Istovremeno, više od polovine svetskog bruto društvenog proizvoda zavisi od prirodnih resursa, zbog čega gubitak biodiverziteta postaje sve veća pretnja finansijskoj stabilnosti i sredstvima za život. Upravo zato tema ovogodišnjeg Svetskog dana divljih vrsta glasi ‘Finansiranje očuvanja divljih vrsta: Ulaganje u ljude i planetu’.
Trenutni finansijski tokovi nisu dovoljni da vlade ispune nacionalne ciljeve očuvanja biodiverziteta, posebno u žarištima biodiverziteta koji se nalaze u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Žarišta biodiverziteta predstavljaju biogeografske regione koje karakteriše visok stepen endemizma flore i znatan stepen degradacije primarnih staništa.
Prema procenama, svake godine je potrebno uložiti 824 milijarde dolara u očuvanje biodiverziteta. Za sada se godišnje ulaže 143 milijarde dolara, što je značajno manje. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres pozvao je na povećanje finansiranja ciljeva održivog razvoja (SDG) za najmanje 500 milijardi dolara godišnje, uključujući zaštitu prirode.
„Na nama je odgovornost da oslobodimo potencijal finansijskog sektora i ugradimo ekološke aspekte u investicione sfere. Finansiranje očuvanja divljih vrsta nije samo zaštita biljnih i životinjskih vrsta u njihovim prirodnim staništima, već i očuvanje globalnog biodiverziteta, koji održava ekosisteme i zajednice širom sveta“, rekla je Generalna sekretarka CITES-a Ivon Iguero.
Inovativni mehanizmni finansiranja
S obzirom na sve veći jaz između potrebnih i dostupnih sredstava, pažnja se usmerava ka inovativnim finansijskim mehanizmima. Globalni okvir za biodiverzitet Kunming-Montreal postavio je ambiciozne ciljeve za suzbijanje gubitka biodiverziteta do 2030. godine, uključujući mobilizaciju najmanje 200 milijardi dolara godišnje i ukidanje ili reformu subvencija koje štete životnoj sredini.
Programi poput Duga za prirodu omogućavaju da se deo državnog duga preusmeri u fondove za zaštitu ekosistema. Obveznice za očuvanje divljih vrsta podstiču privatne investicije u zaštitu ugroženih životinja, dok plaćanja za ekosistemske usluge omogućavaju da vlasnici zemljišta i lokalne zajednice ostvaruju prihod kroz očuvanje prirodnih resursa.
Svetski dan divljih vrsta 2025. godine poslužiće kao platforma za razmenu znanja, istraživanje finansijskih inovacija i jačanje saradnje između vlada, privatnog sektora i civilnog društva.
Pored glavnog događaja Ujedinjenih nacija, koji će se održati 3. marta u Palati nacija u Ženevi, obeležavanje Svetskog dana divljih vrsta uključuje i online aktivnosti: filmski festival Jackson Wild i Međunarodni umetnički konkurs za mlade kojeg organizuje Međunarodni fond za zaštitu životinja (IFAW).
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.