Životna sredina

Švedske kompanije žele da grade prvo eko selo u Zrenjaninu

Svedske kompanije zele da grade prvo eko selo u Zrenjaninu

Slika: Aleksandar Anđić

Objavljeno

26.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Švedske kompanije koje se bave zelenom tehnologijom, uverene da Srbija ima velike potencijale u ovoj oblasti, traže partnera za razvoj pilot-projekta eko sela u Zrenjaninu. Švedski koncept nudi visoko-tehnološka rešenja za zeleni razvoj u ruralnim područjima i cilj mu je da ne samo da gradi eko sela već i da obuči i uključi buduće stanovnike u njegovo održavanje.

Eksperti švedske CleanTech platforme koja se bavi razvojem, komercijalizacijom i izvozom švedske zelene tehnologije, zainteresovani su za saradnju sa Zrenjaninom i okolnim opštinama na „testiranju“ svog pilot-projekta eko sela. Njihov susret organizovala je 25. oktobra u Zrenjaninu Ambasada Švedske u Srbiji, koja umrežava švedske i srpske kompanije u sferi održive proizvodnje.

“Mi sa Zreanjaninom već sarađujemo 4 godine, i zbog toga i tražimo partnera za naš projekat ovde. Koncept eko sela je sveobuhvatni koncept čiste tehnologije koji nudi jednostavna i solidna rešenja za razvoj ruralnih sredina. To u osnovi znači: pijuću vodu, prečišćavanje otpadnih voda, recikliranje i upotrebu obnovljivih izvora energije”, pojasnio je Per-Ulof Halberg, zadužen za poslove sa inostranstvom u švedskoj kompaniji Gestrike Otervinare (Gästrike Återvinnare).

Trening stanovnika budućeg eko sela je deo sveobuhvatnog pristupa gradnji eko sela koji imaju Šveđani. „Verujemo da je ovo model koji omogućava dugoročnu saradnju i rešavanje problema“, dodao je Halberg. „Voleli bismo da počnemo ovde, i ako se pilot-projekat pokaže uspešnim, onda bismo ga primenili i na drugim mestima“.

Anderš Sundval, predsednik švedskog Nacionalnog udruženja kompanija koje se bave tehnologijom životne sredine (ASSET) – krovne organizacije koja okuplja 1.500 kompanija iz ovog sektora – upoznao je prisutne sa platformom “pametnih gradova” (Smart City Sweden), naglasivši da je njihov fokus posebno usmeren na problem prečišćavanja voda. “A to je upravo problem Zrenjanina, i razlog zbog koga verujem da postoje velike mogućnost za saradnju”, dodao je.

Mladen Prodanović, koordinator za trgovinu i promociju u ambasadi Švedske rekao je da je ambasada omogućila povezivanje švedskih i srpskih kompanija iz oblasti održive proizvodnje kroz projekte koje finainsira Švedska međunarodna agencija za saradnju (SIDA), kao i putem umrežavanja sa cljem razvoja zelenih tehnolocija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Srbija broji stotine pozara godisnje deponijama gusi se u otrovnom dimu

Srbija broji stotine požara godišnje na deponijama, guši se u otrovnom dimu

26. oktobar 2017. - U blizini Priboja gore nesanitarna deponija i šuma pored nje. To možda i hiljaditi ovogodišnji požar na mestima odlaganja otpada u Srbiji.

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

26. oktobar 2017. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II

sara pavkov, svetski dan zivotne sredine

U okviru Evropske zelene nedelje obeležen Svetski dan životne sredine

26. oktobar 2017. - Ministarstvo zaštite životne sredine, Delegacija Evropske unije u Srbiji i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) obeležili su Svetski dan životne sredine koji je ove godine posvećen borbi protiv zagađenja plastikom.

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

26. oktobar 2017. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.