Otpad

Srbija poslednja u Evropi po reciklaži kućnog otpada, Hrvatska ostvarila drugi najveći rast

reciklaza-kucni-otpad-srbija-hrvatska

Slika: Pixabay/ADMC

Objavljeno

16.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

16.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija je zabeležila najveći pad u reciklaži kućnog otpada u Evropi između 2010. i 2019. godine, čitavih 70%, a prosečna stopa reciklaže je svega 0.4%. Istovremeno, recikliranje otpada iz domaćinstava u Hrvatskoj skočilo je za čak 655%, pa je stopa reciklaže u 2019. godini bila solidnih 30,2%, u poređenju sa svega 4% u 2010. godini, pokazuje studija firme  Clear It Waste Services, koja pruža usluge odnošenja otpada.

Hrvatska je druga po porastu reciklaže kućnog otpada među 32 posmatrane zemlje. Prvo mesto zauzela je Litvanija, gde je recikliranje skočilo za 914% i gde je stopa reciklaže u 2019. godini bila 49,7%, u poređenju sa ispod 5% zabeleženih 2010. godine.

Hrvatska je plasirana odmah iza Litvanije po porastu reciklaže

Crna Gora je zauzela treće mesto, sa porastom reciklaže otpada iz domaćinstava za 511% od 2010. do 2019. godine, ali je prosečna stopa recilkiranja bila svega 3,6%, pa se ova zemlja ipak našla na pretposlednjem mestu među onima gde je zabeležen značajan rast.

Drugi najveći pad u reciklaži, od 10%, zabeležen je u Rumuniji, navodi se u saopštenju kompanije Clear It Waste Services.

Među ostalim zemljama koje pokriva Balkan Green Energy News, Slovenija je ostvarila rast od 164%, zauzevši šesto mesto u Evropi, dok Bugarska deli 16. poziciju sa Francuskom, uz porast od 29%, a Grčka zauzima 17. mesto, sa 23%.

Nemačka ima najveću stopu reciklaže kućnog otpada u Evropi – 65,5%

Najveća prosečna stopa u Evropi zabeležena je u Nemačkoj, gde se reciklira čak 65,5% otpada iz domaćinstava. Drugoplasirana je Austrija, sa stopom od 57,6%, a slede Belgija, sa 53,9%, Holandija, sa 52,1%, i Švajcarska, sa 51,8%, navodi se u studiji, u kojoj su korišćeni zvanični podaci Eurostata, kancelarije za statistiku Evropske unije.

U saopštenju se takođe napominje da Evropska agencija za životnu sredinu poslednjih godina registruje značajan porast količina kućnog otpada u EU, dok unija teži da postane klimatski neutralna do 2050. godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Kriticne sirovine su nova nafta, a evropski elektronski otpad je rudnik

Kritične sirovine su nova nafta, a evropski elektronski otpad je rudnik

16. jul 2021. - Elektronski otpad u Evropi krije blago od oko milion tona kritičnih sirovina godišnje, dovoljno da formira liniju brodskih kontejnera od Pariza do Ciriha

Zabrana plasticnih kesa u Vasingtonu povecala kolicinu otpada

Zabrana tankih plastičnih kesa povećala količinu otpada

16. jul 2021. - Zabrana jednokratnih plastičnih kesa u Vašingtonu imala je neočekivani efekat – studija pokazuje da je količina plastike u životnoj sredini porasla zbog debljih višekratnih kesa

pretvaranje plastičnog otpada u gorivo

Nauka otvara put ka efikasnoj proizvodnji goriva od plastike

16. jul 2021. - Unapređenjem procesa pirolize, istraživači sa Jejl Univerziteta, uspeli su da pretvore 66 odsto tretirane plastike u hemikalije koje se mogu koristiti za goriva

Glasaj za liderku obnovljive energetike 2025

Vaš glas odlučuje: počelo glasanje za Liderku održive energetike 2025

16. jul 2021. - Javno glasanje za Liderku održive energetike 2025. je otvoreno od 23. septembra do 10. oktobra