Otpad

Srbija poslednja u Evropi po reciklaži kućnog otpada, Hrvatska ostvarila drugi najveći rast

reciklaza-kucni-otpad-srbija-hrvatska

Slika: Pixabay/ADMC

Objavljeno

16.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

16.07.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija je zabeležila najveći pad u reciklaži kućnog otpada u Evropi između 2010. i 2019. godine, čitavih 70%, a prosečna stopa reciklaže je svega 0.4%. Istovremeno, recikliranje otpada iz domaćinstava u Hrvatskoj skočilo je za čak 655%, pa je stopa reciklaže u 2019. godini bila solidnih 30,2%, u poređenju sa svega 4% u 2010. godini, pokazuje studija firme  Clear It Waste Services, koja pruža usluge odnošenja otpada.

Hrvatska je druga po porastu reciklaže kućnog otpada među 32 posmatrane zemlje. Prvo mesto zauzela je Litvanija, gde je recikliranje skočilo za 914% i gde je stopa reciklaže u 2019. godini bila 49,7%, u poređenju sa ispod 5% zabeleženih 2010. godine.

Hrvatska je plasirana odmah iza Litvanije po porastu reciklaže

Crna Gora je zauzela treće mesto, sa porastom reciklaže otpada iz domaćinstava za 511% od 2010. do 2019. godine, ali je prosečna stopa recilkiranja bila svega 3,6%, pa se ova zemlja ipak našla na pretposlednjem mestu među onima gde je zabeležen značajan rast.

Drugi najveći pad u reciklaži, od 10%, zabeležen je u Rumuniji, navodi se u saopštenju kompanije Clear It Waste Services.

Među ostalim zemljama koje pokriva Balkan Green Energy News, Slovenija je ostvarila rast od 164%, zauzevši šesto mesto u Evropi, dok Bugarska deli 16. poziciju sa Francuskom, uz porast od 29%, a Grčka zauzima 17. mesto, sa 23%.

Nemačka ima najveću stopu reciklaže kućnog otpada u Evropi – 65,5%

Najveća prosečna stopa u Evropi zabeležena je u Nemačkoj, gde se reciklira čak 65,5% otpada iz domaćinstava. Drugoplasirana je Austrija, sa stopom od 57,6%, a slede Belgija, sa 53,9%, Holandija, sa 52,1%, i Švajcarska, sa 51,8%, navodi se u studiji, u kojoj su korišćeni zvanični podaci Eurostata, kancelarije za statistiku Evropske unije.

U saopštenju se takođe napominje da Evropska agencija za životnu sredinu poslednjih godina registruje značajan porast količina kućnog otpada u EU, dok unija teži da postane klimatski neutralna do 2050. godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

16. jul 2021. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

hrvatska zagreb zagrebacki holding kredit IFC mehanizacija otpad

Zagreb ulaže 56 milona evra u upravljanje otpadom, mehanizaciju sa nižim emisijama

16. jul 2021. - Zagrebački holding zatražio je od Grada Zagreba saglasnost radi zaduživanja putem ugovora o zelenom kreditu u iznosu do 56 miliona evra

postrojenje kogeneracija spalionica otpad

Novi Sad planira postrojenje za proizvodnju energije iz otpada

16. jul 2021. - Novosadska toplana je raspisala tender za izradu prethodne studije izvodljivosti za kogeneracijsko postrojenje koje bi koristilo čvrsto gorivo iz komunalnog otpada

Najjeftiniji energent, najskuplji po zdravlje, kako se u Srbiji upravlja otpadnim motornim uljem

Najjeftiniji energent, najskuplji po zdravlje: kako se u Srbiji upravlja otpadnim motornim uljem

16. jul 2021. - Otpadna motorna ulja mogu da zagade zemlju, vodu i vazduh, ali auto-servisi ga često prodaju pojedincima koji ga koriste za grejanje