Električna energija

Srbija i Severna Makedonija rade na projektu gasne interkonekcije

gas interkonekcija srbijagas nomagas

Foto: jdblack from Pixabay

Objavljeno

03.07.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.07.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srpska državna gasna kompanija Srbijagas i operator nacionalnog sistema za transport prirodnog gasa Severne Makedonije, Nomagas, potpisali su memorandum o razumevanju kojim izražavaju nameru da ubrzo realizuju projekat izgradnje gasnog interkonektora Severna Makedonija – Srbija. Srbijagas uskoro treba da predstavi i plan za gasnu interkonekciju sa Rumunijom.

Memorandumom koji su potpisali generalni direktori Srbijagasa i Nomagasa, Dušan Bajatović i Muhamet Elmazi, dve strane su verifikovale tačku prelaska gasovoda preko granice, što predstavlja važan element pripreme projektno-tehničke dokumentacije i realizacije projekta, navodi se u saopštenju Srbijagasa.

Interkonektor bi trebalo da obezbedi dvosmerni protok prirodnog gasa u količini od 1,5 milijardi kubnih metara godišnje. Studija izvodljivosti bi uskoro trebalo da bude gotova, a njena izrada se finansira preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), saopštio je Nomagas.

Planirani protok gasa je 1,5 milijardi kubnih metara godišnje

Na teritoriji Severne Makedonije planirano je povezivanje na postojeći gasovod Klečovce, a na teritoriji Srbije u Vranju, na već izgrađeni gasovod. Ukupna dužina interkonektora biće približno 70 kilometara, od čega oko 47 kilometara u Srbiji i oko 23 kilometra u Severnoj Makedoniji.

Memorandum o budućoj bilateralnoj saradnji potvrđuje političku nameru iz memoranduma koji su resorna ministarstva dve zemlje potpisala u oktobru 2024. godine, a posebno značaj međusobnog povezivanja energetskih tržišta, jačanja bezbednosti snabdevanja gasom i diversifikacije pravaca snabdevanja, navodi se u saopštenju Srbijagasa.

Potpisivanjem ovog dokumenta, dve strane izjavljuju i svoju podršku jačanju saradnje između zemalja Jugoistočne Evrope i uspostavljanju regionalnog energetskog tržišta kao dela unutrašnjeg energetskog tržišta Evropske unije.

U septembru zajednički plan za gasni interkonektor između Srbije i Rumunije

Srbijagas je potpisao i memorandum o razumevanju sa rumunskim nacionalnim operatorom prenosnog sistema za gas, kompanijom SNTGN Transgaz, a direktori ta dva preduzeća su se dogovorili da u septembru predstave zajednički plan gasne interkonekcije između Srbije i Rumunije.

Projekat podrazumeva izgradnju novog cevovoda za prenos prirodnog gasa koji će obezbediti vezu između gasovoda BRUA u Rumuniji i Tehnološkog čvora Mokrin u Srbiji. Plan takođe treba da obuhvati izgradnju gasovoda Južni Mokrin – PSG Banatski Dvor – Pančevo – Beograd, navodi se u saopštenju Srbijagasa.

Gasni interkonektor između Srbije i Bugarske pušten je u probni rad krajem 2023. godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ugalj rudnik rudari

Nevolje rudara prete da ugroze proizvodnju električne energije u regionu

3. jul 2025. - Rudari u rumunskom kompleksu CE Oltenia organizovali su proteste, uključujući štrajk glađu, zbog mogućnosti da im ukinu bonove za obroke i smanje plate

crna gora paket elektricna energija spajanje trzista energetska zajednica

Crna Gora završila usvajanje EU Paketa za integraciju električne energije

3. jul 2025. - Crna Gora je okončal transpoziciju Paketa za integraciju električne energije Evropske unije, saopštio je Sekretarijat Energetske zajednice

Neto uvoz elektricne energije u Sloveniju 2025 usestostrucen

Neto uvoz električne energije u Sloveniju 2025. ušestostručen

3. jul 2025. - Izvoz struje iz Slovenije je prošle godine pao sedam odsto, a uvoz je povećan 9,8 procenata. Negativni bilans je skočio 525 odsto.

eu solarni paneli krovovi potencijal

Krovne solarne elektrane mogu obezbediti 40 odsto struje u EU

3. jul 2025. - Dosad je samo oko 10 odsto krovova opremljeno fotonaponskim sistemima. Uprkos tome ovi sistemi predstavljaju većinu solarnih kapaciteta EU