OIE

Solar u junu prvi put izbio na prvo mesto u EU po proizvodnji struje

Solar u junu prvi put izbio na prvo mesto u EU po proizvodnji elektricne energije

Foto: Vecstock

Objavljeno

10.07.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.07.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Solar je u junu 2025. prvi put bio najveći izvor električne energije u Evropskoj uniji, prestigavši nuklearke. U maju i junu su fotonaponska postrojenja i vetroparkovi oborili brojne nacionalne rekorde, gurnuvši udeo termoelektrana na ugalj na najniži nivo do sada.

Solar je prošlog meseca u EU postigao istorijski rezultat, budući da je prvi put ostvario najveću proizvodnju električne energije od svih izvora, a zabeleženi su i mnogi rekordi po državama, po podacima koje je preneo Ember. Vetroelektrane su nastupile snažno, pa im je učinak u maju i junu bio najjači do sada za ta dva meseca, naveo je ovaj nezavisni institut.

Fotonaponski sistemi su u junu generisali 22,1 odsto struje u EU, 45,4 teravat-sata, više nego ijedan drugi izvor. U apsolutnom smislu, godišnji porast je iznosio 22 procenta. Nuklearne elektrane su skliznule na drugo mesto, sa 21,8 odsto ili 44,7 teravat-sati, a sledi vetar: 15,8 procenata odnosno 32,4 teravat-sata.

Velika prilika sada leži u postavljanju baterijskih sistema za skladištenje energije (BESS) i uvođenju rešenja za fleksibilnost, kako bi upotreba električne energije iz obnovljivih izvora mogla da se proširi na jutro i veče, što su doba dana kada fosilna goriva i dalje diktiraju visoke cene struje, objasnio je Emberov viši analitičar za energetiku Kris Roslou.

Solar nuclear June EU biggest electricity source first time

Barem trinaest zemalja EU zabeležilo rekordnu proizvodnju u fotonaponskim sistemima

Solarni kapacitet raste snažno i konstantno u najvećem delu Evrope, pa je proizvodnja u takvim postrojenjima u junu bila najviša u istoriji u barem 13 zemalja EU. Među njima su Bugarska, Hrvatska, Grčka, Slovenija i Rumunija, sve članice tog bloka u regionu na koji je Balkan Green Energy News usredsređen izuzev Kipra. Ali za tu ostrvsku državu nije bilo podataka za minulih par meseci.

Električna energija iz vetroelektrana je i u maju i junu činila rekordnih 16,6 odsto (33,7 teravat-sati) odnosno 15,8 procenata (32,4 teravat-sata

Silovit učinak fotonaponskih sistema je doprineo zadovoljavanju veće potražnje, uzrokovane toplotnim talasima koji su krajem meseca pritisnuli kontinent, stoji u izveštaju.

Vetroelektrane su dale 16,6 odsto (33,7 teravat-sati) struje u EU u maju, a 15,8 procenata (32,4 teravat-sata) u junu. To su bili rekordno visoki nivoi za oba ta meseca. Inače, uslovi za rad vetroturbina su u prvom delu godine bili relativno slabi. Zatim su se popravili i bili najzaslužniji za skok, ali i kapacitet se u prethodnih godinu dana stalno uvećavao. Pušteno je u rad nekoliko velikih vetroelektrana na moru.

Udeo uglja na rekordno niskom nivou

Budući da je proizvodnja zelene struje u junu bila visoka, smanjile su se potrebe za radom termoelektrana na ugalj. Njihovi troškovi su znatno veći, i to pogotovo oni na ime dozvola za emisije ugljen-dioksida. Ipak, učešće fosilnih goriva je u prvoj polovini godine uvećano.

Udeo uglja je u junu iznosio 6,1 odsto, a proizvodnja 12,6 teravat-sati, u poređenju sa 8,8 procenata iz istog meseca prošle godine.

U Nemačkoj i Poljskoj se proizvodi ubedljiva većina električne energije iz uglja u EU. Zajednički udeo im je u junu iznosio 79 procenata. Ali na unutrašnjem planu je pao na rekordno nizak nivo. Nemačka je iz uglja dobila samo 12,4 odsto električne energije, 4,8 teravat-sati, a Poljska 42,9 odsto odnosno 5,1 teravat-sat. Udeo uglja je oslabio na rekordno nisku razinu i u Češkoj (17,9 odsto), Bugarskoj (16,7), Danskoj (3,3) i Španiji (0,6 procenata), koja planira da već ove godine potpuno eliminiše to čvrsto gorivo.

Pomoću fosilnih goriva je u junu proizvedeno 23,6 odsto (48,5 teravat-sati) električne energije. To je bilo samo malo iznad rekordno niskih 22,9 odsto iz maja prošle godine.

Ipak, učinak fosilnih goriva je u prvih šest meseci bio 13 odsto jači (za 45,7 teravat-sati) nego u istom periodu 2024, najviše usled skoka od 19 odsto u gasnim elektranama, ili za 35,5 teravat-sati. Period su obeležili slabiji rezultati hidroelektrana usled suše i pomenuti nedostatak vetra, kao i porast potražnje.

Potražnja za električnom energijom je nastavila uspinjućom putanjom. EU je u prvoj polovini 2025. potrošila 1,31 petavat-sat ili 2,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Cena kucnih baterija se u Evropi od 2023 vise nego prepolovila

Cena kućnih baterija se u Evropi od 2023. više nego prepolovila

10. jul 2025. - Zrela tržišta baterijskih sistema za domaćinstva u Evropi se stabilizuju, a cene kućnih baterija su u poslednje dve godine pale preko 50 odsto

bih uvoz struje ers epbih ephzhb

BiH uvećala uvoz struje 3,5 puta

10. jul 2025. - Drastičan rast uvoza je još jedan dokaz teške situacije u kojoj se nalaze elektroprivrede u BiH - EPBiH, EPHZHB i ERS

srbija cene struje poskupljenje mmf vucic crvena zona

Srbija smanjuje prag za ulazak u crvenu zonu, struja duplo skuplja za potrošnju preko 1.200 kWh

10. jul 2025. - Potvrđeno je da se smanjuje prag za ulazak u crvenu zonu, ali ne i da struja poskupljuje od 1. oktobra, što su vlasti u paketu obećale MMF-u

bih pelet izvoz uvoz goran ivanovic

Izvoz peleta iz BiH uvećan 60 odsto, cena 450 evra

10. jul 2025. - Zanimljivo je da je uvoz zabeležio još veći rast - 66 odsto, ali je reč o mnogo manjim količinama u odnosu na izvoz