OIE

Solar prestigao ugalj u proizvodnji struje u EU

Solar prestigao ugalj EU struja 2024

Foto: Harisankar on Unsplash

Objavljeno

23.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

23.01.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Udeo fosilnih goriva u proizvodnji električne energije u Evropskoj uniji je u 2024. godini ponovo opao, uprkos rastu potražnje i povećanju izvoza struje, navodi institut Ember. Smanjenju udela fosilnih goriva najviše je doprineo rekordan rast solara, koji je prošle godine po prvi put pretekao ugalj.

Tranzicija elektroenergetskog sektora u EU ostvarila je ključni napredak 2024. godine, uz zamah koji je održan uprkos ekonomskim preprekama i političkim potresima, tvrdi Ember. Godišnji izveštaj ove organizacije, pod nazivom European Electricity Review, pokazuje da je udeo fosilnih goriva ponovo opao 2024. godine, uprkos povećanju potražnje za električnom energijom i izvozu struje iz EU.

Novo političko rukovodstvo EU jasno je stavilo do znanja da je budućnost evropske konkurentnosti u smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva, ističe Ember.

Udeo solara u energetskom miksu porastao na 11%

Rekordni rast solara najviše je doprineo padu fosilnih goriva, pa je solarna energija prvi put prestigla ugalj. U 2024. godini 11% električne energije je proizvedeno u fotonaponskim elektranama, dok je udeo uglja pao na ispod 10%.

Udeo fosilnog gasa pao je petu godinu zaredom, na 16%, a drugu godinu zaredom bio je manji od proizvodnje iz vetra (17%). Ukupan udeo proizvodnje iz fosilnih goriva pao je na istorijski minimum od 29%. Rast solara i oporavak hidroenergije su doveli do toga da se iz obnovljivih izvora proizvede skoro polovina (47%) električne energije u EU, a rekord su postavili i čisti izvori energije (71%).

olar prestigao ugalj EU struja 2024

Foto: Ember

Fosilna goriva gube dominaciju u energetici

Fosilna goriva gube dominaciju u energetskom sektoru EU, kaže Kris Roslou, jedan od autora izveštaja.

„Iako je tranzicija EU prema električnoj energiji u poslednjih pet godina napredovala brže nego što je iko očekivao, dalji napredak se ne može uzeti zdravo za gotovo,” upozorava Roslou. Prema njegovim rečima, potrebno je ubrzati razvoj novih kapaciteta, posebno u sektoru vetra, koji se suočava sa jedinstvenim izazovima. Do 2030. godine, potrebno je više nego udvostručiti godišnji obim novoizgrađenih kapaciteta vetroelektrana u poređenju sa 2024. godinom, smatra Roslou.

Solar je bio najbrže rastući izvor električne energije u 2024. godini, sa proizvodnjom od 304 TWh, što je za 22% (54 TWh) više nego 2023. godine. Ember to povećanje pripisuje rekordnoj količini novih kapaciteta – 66 GW, što je podiglo ukupni nivo na 338 GW, uz blago smanjenje obima sunčevog zračenja. Proizvodnja struje iz uglja iznosila je 269 TWh.

EU je ostala na putu da ispuni cilj iz plana RePowerEU, od 400 GW ukupnog kapaciteta solara do 2025. Štaviše, održavanje tempa rasta bi dovelo do dostizanja cilja za solar od 750 GW do 2030. godine, navodi se u dokumentu.

Udeo uglja ne prelazi 5% u više od pola članica EU

Proizvodnja električne energije iz vetra ostala je otprilike na nivou iz 2023. godine, sa udelom od 17% (477 TWh). Uticaj novih kapaciteta je poništen nepovoljnijim režimom vetra.

Mađarska ima najveći udeo solara u proizvodnji struje u EU

Proizvodnja iz fosilnih goriva je opala za 75 TWh (9%) na godišnjem nivou, na 793 TWh, što je najniži nivo u poslednjih preko četrdeset godina. Najveći pad u ovom segmentu do sada je zabeležen 2023. godine.

Ovi trendovi su široko rasprostranjeni, a solar raste u svakoj zemlji članici EU. Više od polovine njih sada ili nema energiju na ugalj ili ima udeo ispod 5%. Ugalj je sa trećeg najvećeg izvora energije u EU u 2019. sada pao na šesto mesto.

Ember solar

Foto: Ember

Preko 80% energije iz uglja u EU se proizvodi u Nemačkoj, Poljskoj i Češkoj

Nemačka i Poljska zajedno proizvode skoro tri četvrtine energije iz uglja u EU, sa udelima od 39% i 34%, dok je Češka na trećem mestu sa 9,9% učešća.

Kada su u pitanju članice EU u Jugoistočnoj Evropi, one zajedno imaju 8,3%: Bugarska učestvuje sa 3%, Rumunija sa 2,5%, a Slovenija sa 1,3%. Slede ih Grčka (1,2%) i Hrvatska (0,3%), dok Kipar ne proizvodi struju iz uglja.

Članice EU u Jugoistočnoj Evropi učestvuju u proizvodnji energije iz uglja sa ukupno 8,3%

Bugarska, Rumunija, Mađarska i Grčka imale su najveći raspon unutardnevnih cena u drugom i trećem kvartalu 2024. Ember je to protumačio kao priliku za ulaganja u “baterije i druga čista rešenja za fleksibilnost.”

Najviše energije iz solara prošle godine proizvele su Nemačka (71 TWh), Španija (59,6 TWh) i Italija (35,8 TWh), a slede ih Francuska (23,6 TWh), Holandija (21,2 TWh), Poljska (15,2 TWh) i Grčka (12,3 TWh).

U pogledu udela solara u miksu električne energije, Mađarska je na poziciji broj jedan, sa 24,9%! Slede Grčka (21,5%), Španija (21,2%) i Kipar (20,4%).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija novi zakoni energetika oie cms Marija Filipovska Jelcic

Marija Filipovska Jelčić, CMS: Šta donose novi energetski zakoni Severne Makedonije

23. januar 2025. - Marija Filipovska Jelčić objasnila je za Balkan Green Energy News novine koje donose zakoni o energetici i obnovljivim izvorima energije

srbija suncarlito beta solar tokeni subotica solarna elektrana

SunCarlito Beta emitovao digitalne tokene za finansiranje solarne elektrane kod Subotice

23. januar 2025. - U veoma kratkom periodu ovo je druga ponuda digitalnih tokena - inovativnog načina finansiranja - u sektoru energetike u Srbiji

svetska banka zabrana nuklearke

Svetska banka ukinula zabranu finansiranja projekata nuklearne energije

23. januar 2025. - Svetska banka će podržati projekte za produženje radnog veka postojećih nuklearki i ubrzati uvođenje malih modularnih reaktora (SMR)

hrvatska evropska komisija cene struje privreda zagreb

Evropska komisija savetuje Zagreb: Više zelene energije i fleksibilnosti sniziće visoke cene struje za privredu

23. januar 2025. - Cene električne energije za firme u Hrvatskoj u prvoj polovini 2024. bile su treće najviše u EU, pa je Evropska komisija predložila mere