Životna sredina

Slovenija povećala subvencije za 2018. u cilju borbe protiv klimatskih promena

Slovenija-povecala-subvencije-za-2018.-u-cilju-borbe-protiv-klimatskih-promena

Foto: Pixabay

Objavljeno

18.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada Slovenije je usvojila rebalans budžeta za 2018. godinu javnog fonda za životnu sredinu Eko sklad, kojim upravlja Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, a kojim se povećava iznos subvencija za 2018. godinu u cilju borbe protiv klimatskih promena, navodi se u saopštenju vlade.

Eko sklad sada ima na raspolaganju 15 miliona evra za subvencionisanje kupovine bojlera na drvnu biomasu i toplotnih pumpi u 2018. godini, što je povećanje od 5 miliona evra, saopštila je vlada.

Budžet za subvencije za razvoj biciklističke infrastructure je povećan za 1,5 miliona evra na 3,5 miliona, a za kupovinu ekološki prihvatljivih autobusa i komunalnih vozila za 17,2 miliona evra na 21 milion evra.

Dodatnih 600.000 evra je izdvojeno za nevladine organizacije (NVO) koje promovišu niskougljenični razvoj.

Eko sklad će takođe nastaviti da odobrava subvencije predviđene zakonom o energetici, u ukupnom iznosu od 50 miliona evra, saopštila je vlada i dodala da je obezbeđeno 50 miliona evra kreditnih sredstava za finansiranje projekata za zaštitu životne sredine koje sprovode pojedinci, kompanije i lokalne zajednice.

Slovenija, koja je poznata po sprovođenju snažnih politika zaštite životne sredine, je 2017. godine isplatila 143,5 miliona evra proizvođačima energije iz obnovljivih izvora, prema ranijem saopštenju Ministarstva infrastrukture.

Ove subvencije su instrument državne pomoći, koji je odobrio EU, čiji je cilj da pomogne Sloveniji da do 2020. godine dostigne nacionalni udeo obnovljivih izvora energije (OIE) od 25%. Na kraju 2016. udeo OIE bio je oko 21%.

Vlada Slovenije je ranije usvojila predlog rezolucije o Energetskom konceptu Slovenije, koji predviđa smanjenje emisija sa efektom staklene bašte za najmanje 80% do 2050. godine u poređenju sa 1990. godinom.

Međutim, prelazak na niskougljeničnu ekonomiju uključuje i nastavak korišćenja nuklearne energije, pa bi rad nuklearne elektrane Krško bio produžen do 2043. godine, navodi se u predlogu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bih centrotrans punionica cng prirodni gas javni prevoz

Sarajevski Centrotrans planira da do 2030. sve autobuse prebaci na prirodni gas

18. jul 2018. - Centrotrans je instalirao i solarnu elektranu koja proizvodi 40 odsto električne energije potrebne za rad firme

rimac verne autonomna vozila robotaksi elektricni auto fabrika zagreb

Počela gradnja fabrike za proizvodnju autonomnih električnih vozila u Hrvatskoj

18. jul 2018. - U fabrici će se proizvoditi Vern, autonomni električni robotaksi, koji je ime dobio po francuskom piscu Žilu Vernu

segedin radna mesta byd madjarska zaposljavanje elektricni automobili

Kineski BYD traži 10.000 radnika i inženjera za fabriku u Segedinu, gleda i u Vojvodinu

18. jul 2018. - Neverovatna cifra, od koje će 20 odsto činiti inženjeri, bi verovatno bio izazov za svaku zemlju u regionu i Evropi, pa i za Mađarsku

hrvatska Electrip eu subvencije elektricna vozila punaci

Firma iz Hrvatske predvodi projekat za instaliranje e-punjača u tri zemlje EU

18. jul 2018. - Evropska komisija izabrala je 39 inovativnih projekata za instaliranje infrastrukture za alternativna goriva širom Evropske...