Životna sredina

Slovenija povećala subvencije za 2018. u cilju borbe protiv klimatskih promena

Slovenija-povecala-subvencije-za-2018.-u-cilju-borbe-protiv-klimatskih-promena

Foto: Pixabay

Objavljeno

18.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.07.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada Slovenije je usvojila rebalans budžeta za 2018. godinu javnog fonda za životnu sredinu Eko sklad, kojim upravlja Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, a kojim se povećava iznos subvencija za 2018. godinu u cilju borbe protiv klimatskih promena, navodi se u saopštenju vlade.

Eko sklad sada ima na raspolaganju 15 miliona evra za subvencionisanje kupovine bojlera na drvnu biomasu i toplotnih pumpi u 2018. godini, što je povećanje od 5 miliona evra, saopštila je vlada.

Budžet za subvencije za razvoj biciklističke infrastructure je povećan za 1,5 miliona evra na 3,5 miliona, a za kupovinu ekološki prihvatljivih autobusa i komunalnih vozila za 17,2 miliona evra na 21 milion evra.

Dodatnih 600.000 evra je izdvojeno za nevladine organizacije (NVO) koje promovišu niskougljenični razvoj.

Eko sklad će takođe nastaviti da odobrava subvencije predviđene zakonom o energetici, u ukupnom iznosu od 50 miliona evra, saopštila je vlada i dodala da je obezbeđeno 50 miliona evra kreditnih sredstava za finansiranje projekata za zaštitu životne sredine koje sprovode pojedinci, kompanije i lokalne zajednice.

Slovenija, koja je poznata po sprovođenju snažnih politika zaštite životne sredine, je 2017. godine isplatila 143,5 miliona evra proizvođačima energije iz obnovljivih izvora, prema ranijem saopštenju Ministarstva infrastrukture.

Ove subvencije su instrument državne pomoći, koji je odobrio EU, čiji je cilj da pomogne Sloveniji da do 2020. godine dostigne nacionalni udeo obnovljivih izvora energije (OIE) od 25%. Na kraju 2016. udeo OIE bio je oko 21%.

Vlada Slovenije je ranije usvojila predlog rezolucije o Energetskom konceptu Slovenije, koji predviđa smanjenje emisija sa efektom staklene bašte za najmanje 80% do 2050. godine u poređenju sa 1990. godinom.

Međutim, prelazak na niskougljeničnu ekonomiju uključuje i nastavak korišćenja nuklearne energije, pa bi rad nuklearne elektrane Krško bio produžen do 2043. godine, navodi se u predlogu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska zagreb park ride analiza tomislav tomasevic

Zagreb planira uvođenje novih park & ride lokacija

18. jul 2018. - Grad Zagreb najavio je za 2026. godinu razvoj više projekata i aktivnosti kako bi unapredio održivu mobilnost

svet prodaja elektricnih vozila rast udeo zemlje

Globalna prodaja električnih vozila dostigla rekordan udeo od 25,5 odsto

18. jul 2018. - Prodaja električnih vozila dostigla je prošle godine 20,7 miliona komada, što je rast od 20...

Atina AIA dobila najvecu aerodromsku hibridnu elektranu u Evropi

Atina dobila najveću aerodromsku hibridnu elektranu u Evropi

18. jul 2018. - AIA, koncesionar Međunarodnog aerodroma u Atini, upravlja solarnom elektranom od 51,5 megavata sa baterijskim sistemom od 82 megavat-sata

Kineski proizvođač baterija CATL planira da proširi svoje poslovanje u sektoru pomorskog saobraćaja

Brod–obala–oblak: CATL predstavio rešenje za elektrifikaciju pomorskog saobraćaja

18. jul 2018. - CATL tvrdi da rešenje "brod–obala–oblak" može da smanji ukupne troškove do 50 odsto u poređenju sa brodovima na fosilna goriva