Životna sredina

SEOS predao inicijativu za ocenu ustavnosti novog Zakona o planiranju i izgradnji

Ustavnom sudu predata Inicijativa za ocenu ustavnosti Zakona o planiranju i izgradnji

Foto: Ne damo Jadar / Facebook

Objavljeno

09.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Zlatko Kokanović je juče u ime Saveza ekoloških organizacija Srbije (SEOS), udruženja Ne damo Jadar, partnerskih organizacija i stručne i političke javnosti predao Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti nedavno usvojenog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji.

Narodna skupština Srbije je izmene Zakona o planiranju i izgradnji izglasala 26. jula. Velik broj aktivista i udruženja je protiv usvojenih rešenja i traži da se ovaj zakon povuče. SEOS je istog dana uspeo da prikupi potpise jedne trećine narodnih poslanika, što je uslov za podnošenje zahteva za ocenu ustavnosti.

Međutim, predsednik Aleksandar Vučić je već sledeći dan potpisao ukaz kojim je ovaj zakon zvanično i stupio na snagu. SEOS je 5. avgusta svoje nezadovoljstvo izrazio četvoročasovnom blokadom Gazele.

Sporni deo ovog zakona jesu član 2 i tačka 21, koja glasi: „Zemljište privedeno urbanističkoj nameni jeste zemljište na kome je u skladu sa zakonom izgrađen objekat i koji je upisan u evidenciju katastra nepokretnosti“.

Podnosioci zahteva su ukazali na to da, po ovoj definiciji, brojni objekti i površine koji se po važećim propisima ne upisuju u evidenciju katastra nepokretnosti, nikada neće moći smatrati privedenima nameni. U ovu grupu objekata spadaju pojedinačni elementi javnog puta, deponije, nasipi, zelenilo, spomenici kulture i drugi.

Nova odredba protivreči brojnim propisima i kao takva je neustavna i protivna odredbama članovima 4 i 194 Ustava, koji propisuju jedinstvo pravnog poretka, stoji u zahtevu za ocenu ustavnosti.

Građani neće moći da zaštite svoja imovinska prava

Drugi problem koji se u inicijativi navodi je što su lokalne samouprave u velikom broju slučajeva privatnu imovinu pretvorile u javne površine, a da prethodno nisu rešile imovinskopravne odnose sa vlasnicima niti upisale javnu svojinu u katastar. Zbog ovakvih propusta lokalne samouprave, ova imovina se formalno neće smatrati privedenom nameni, što znači da građani neće moći da zaštite svoja imovinska prava, tvrde aktivisti.

Na ovaj način se vrši diskriminacija velikog broja građana u odnosu na državu, što je protivno odredbi člana 21 Ustava Republike Srbije, piše u Inicijativi za proveru ustavnosti.

„Ustavni sud ima rok od osam dana da se izjasni i proglasi ovaj zakon neustavnim, jer je to već uradio pre 10 godina za manje štetne članove tadašnjeg predloga. U suprotnom ćemo u subotu, 19. avgusta, nastaviti sa znatno radikalnijim protestom nego protekle subote“, poručilo je udruženje Ne damo Jadar na svojoj Facebook stranici.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Zagadjenje vazduha izazvalo 333.000 smrtinih slucajeva u Evropi

Više od 330.000 Evropljana umrlo zbog zagađenog vazduha u 2023.

9. avgust 2023. - EEA je utvrdila da je 2023. bilo 333.000 slučajeva prevremene smrti povezanih sa izložnošću suspendovanim česticama, ozonu i azot-dioksidu

Dubrovnik, zatrpan smecem

Obale Dubrovnika (opet) zatrpane smećem iz Albanije

9. avgust 2023. - Jak južni vetar i morske struje naneli su velike količine otpada na obale Dubrovnika, saopštile su gradske vlasti

EU uvodi službu za merenje uticaja klimatskih promena na ekstremne vremenske prilike

9. avgust 2023. - Stručnjaci kažu da bi ovo moglo da pomogne vladama da usvoje klimatske politike, poboljšaju procene finansijskih rizika

hrvatska zagreb zagrebacki holding kredit IFC mehanizacija otpad

Zagreb ulaže 56 milona evra u upravljanje otpadom, mehanizaciju sa nižim emisijama

9. avgust 2023. - Zagrebački holding zatražio je od Grada Zagreba saglasnost radi zaduživanja putem ugovora o zelenom kreditu u iznosu do 56 miliona evra