Životna sredina

SEOS i Kreni-promeni dogovorili jedan zajednički zahtev: zabrana istraživanja i iskopavanja litijuma i bora na teritoriji Srbije

seos kreni promeni ujedinjenje zahtev rio tinto litijum

Foto: fotos1992 from Pixabay

Objavljeno

02.02.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.02.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS), Kreni-promeni, kao i druge organizacije širom Srbije, dogovorile su se da stanu iza jednog zahteva: zabrana istraživanja i iskopavanja litijuma i bora na teritoriji Srbije. Dogovoreni su, kako su saopštili Kreni-promeni i SEOS, i zajednički protesti koji će biti radikalizovani do raspuštanja Narodne skupštine zbog najavljenih izbora.

„Dođite sutra ispred Predsedništva u Beogradu u 19 sati, gde ćemo sa meštanima najaviti naredne korake i radikalizaciju! Hajde da se zajedno izborimo da Srbija bude bolje mesto za život i da glasno poručimo da Srbija nije na prodaju!“, poručile su organizacije, i dodale da se danas u 19 sati održava protest u Valjevu.

Uvažen je stav meštana da moratorijum na najmanje 20 godina nije dobro rešenje

​Kampanja Kreni-Promeni i SEOS su saopštili da je uvažen stav meštana da moratorijum na samo 20 godina izaziva zebnju i nesigurnost, kao i da će se ljudi seliti, a investitori zaobilaziti navedene krajeve i zato se traži trajna zabrana. Inače, Kreni-Promeni je tražila moratorijum na 20 godina, a ostale ekološke organizacije moratorijum bez ograničenja.

„Cilj nam je svima isti – želimo zdravo okruženje, čistu vodu, čist vazduh i zdravu zemlju koja nas hrani. Želimo da ljudi u Jadru i drugim ugroženim mestima mogu bezbedno da žive u svojim domovima, sa svojim porodicama i da njihova deca ne strepe za svoju budućnost“, navodi se u saopštenju.​

Cilj nam je svima isti – zdravo okruženje, čista voda, čist vazduh i zdrava zemlja

Organizacije traže da vlast uvaži argumente vodećih srpskih naučnika koji jasno ukazuju da je iskopavanje bora i litijuma ekološki neodrživo, kao i da posluša sopstveni narod.  Ukoliko je vlast zaista oterala Rio Tinto, isti zakonski tretman i zabrana, kako se dodaje, mora važiti i za ostale kompanije i za druge delove Srbije.

„Ako ovde stanemo i Rio Tinto zameni neka druga kompanija, kao što je Euro Litijum koji sada radi sve to isto u Valjevu, mi smo zaustavili katastrofu, ali ona će vrebati pod drugim likom iza svakog ćoška. Hajde da izborimo još za ovo, pa da meštani konačno mogu da mirno spavaju i vrate se svojim životima. Sigurna sam da ste svi već umorni, ali nema stajanja dok ovo ne zaokružimo!“, poručila je Marina Pavlić iz Kreni-promeni.

Kreni-promeni poručuje da bez građana ne bi bilo moguće postići velike uspehe, kao što je povlačenje Zakona o eksproprijaciji, izmena Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, kao i Prostornog plana Loznice. Time je, kako se navodi, Rio Tinto sprečen da nastavi sa započetim radovima i izvojevana pobeda, pre svega, zahvaljujući jedinstvu građana i borbi za ispravne vrednosti.​

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

Međunarodni dan biodiverziteta

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

2. februar 2022. - Harmonija s prirodom i održivi razvoj su ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta

Svetski dan pčela 1

Svetski dan pčela: bez oprašivača nema hrane

2. februar 2022. - U ovogodišnjem fokusu obeležavanja Svetskog dana pčela su rešenja zasnovana na prirodi za proizvodnju hrane i ključna uloga oprašivača u bezbednosti hrane

beogradski energetski forum 2025 sponzori

Sve je spremno za Beogradski energetski forum 2025 – dobro došli!

2. februar 2022. - Beogradski energetski forum 2025. će 14. i 15. maja okupiti četiri stotine učesnika iz više od 30 zemalja regiona, Evrope i sveta

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

2. februar 2022. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.