Životna sredina

SEOS i Kreni-promeni dogovorili jedan zajednički zahtev: zabrana istraživanja i iskopavanja litijuma i bora na teritoriji Srbije

seos kreni promeni ujedinjenje zahtev rio tinto litijum

Foto: fotos1992 from Pixabay

Objavljeno

02.02.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.02.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS), Kreni-promeni, kao i druge organizacije širom Srbije, dogovorile su se da stanu iza jednog zahteva: zabrana istraživanja i iskopavanja litijuma i bora na teritoriji Srbije. Dogovoreni su, kako su saopštili Kreni-promeni i SEOS, i zajednički protesti koji će biti radikalizovani do raspuštanja Narodne skupštine zbog najavljenih izbora.

„Dođite sutra ispred Predsedništva u Beogradu u 19 sati, gde ćemo sa meštanima najaviti naredne korake i radikalizaciju! Hajde da se zajedno izborimo da Srbija bude bolje mesto za život i da glasno poručimo da Srbija nije na prodaju!“, poručile su organizacije, i dodale da se danas u 19 sati održava protest u Valjevu.

Uvažen je stav meštana da moratorijum na najmanje 20 godina nije dobro rešenje

​Kampanja Kreni-Promeni i SEOS su saopštili da je uvažen stav meštana da moratorijum na samo 20 godina izaziva zebnju i nesigurnost, kao i da će se ljudi seliti, a investitori zaobilaziti navedene krajeve i zato se traži trajna zabrana. Inače, Kreni-Promeni je tražila moratorijum na 20 godina, a ostale ekološke organizacije moratorijum bez ograničenja.

„Cilj nam je svima isti – želimo zdravo okruženje, čistu vodu, čist vazduh i zdravu zemlju koja nas hrani. Želimo da ljudi u Jadru i drugim ugroženim mestima mogu bezbedno da žive u svojim domovima, sa svojim porodicama i da njihova deca ne strepe za svoju budućnost“, navodi se u saopštenju.​

Cilj nam je svima isti – zdravo okruženje, čista voda, čist vazduh i zdrava zemlja

Organizacije traže da vlast uvaži argumente vodećih srpskih naučnika koji jasno ukazuju da je iskopavanje bora i litijuma ekološki neodrživo, kao i da posluša sopstveni narod.  Ukoliko je vlast zaista oterala Rio Tinto, isti zakonski tretman i zabrana, kako se dodaje, mora važiti i za ostale kompanije i za druge delove Srbije.

„Ako ovde stanemo i Rio Tinto zameni neka druga kompanija, kao što je Euro Litijum koji sada radi sve to isto u Valjevu, mi smo zaustavili katastrofu, ali ona će vrebati pod drugim likom iza svakog ćoška. Hajde da izborimo još za ovo, pa da meštani konačno mogu da mirno spavaju i vrate se svojim životima. Sigurna sam da ste svi već umorni, ali nema stajanja dok ovo ne zaokružimo!“, poručila je Marina Pavlić iz Kreni-promeni.

Kreni-promeni poručuje da bez građana ne bi bilo moguće postići velike uspehe, kao što je povlačenje Zakona o eksproprijaciji, izmena Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, kao i Prostornog plana Loznice. Time je, kako se navodi, Rio Tinto sprečen da nastavi sa započetim radovima i izvojevana pobeda, pre svega, zahvaljujući jedinstvu građana i borbi za ispravne vrednosti.​

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska zagreb plan gospodarenja otpadom javna rasprava

Zagreb pripremio novi plan upravljanja otpadom

2. februar 2022. - Novi plan, koji je na javnoj raspravi, zameniće Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje 2018– 2023.

hrvatska strategija biogospodarstva bioekonomija

Hrvatska pripremila prvu Strategiju bioekonomije

2. februar 2022. - Vlada Hrvatske usvojila je Predlog Strategije bioekonomije do 2035. godine, kojom su predviđena ulaganja od 200 miliona evra

Rio Tinto ulazi u sektor litijuma u Cileu, starosedelacke zajednice strahuju za vodu

Rio Tinto kreće da proizvodi litijum u Čileu, a starosedelačke zajednice strahuju za vodu

2. februar 2022. - Rio Tinto i Codelco planiraju eksploataciju litijuma u Marikungi, dok starosedelačke zajednice upozoravaju na rizike po vodu i osetljive ekosisteme.

crna gora plasticne kese zabrana taksa

Crna Gora povećala takse na plastične kese skoro 70 odsto

2. februar 2022. - Rezultati delimične zabrane plastičnih kesa pokazuju da se koriste 50 odsto manje nego ranije, dok ih je na deponijama 70 odsto manje