Električna energija

Sedam evropskih zemalja zatvara sve elektrane koje emituju CO2 do 2035.

pentalateralni energetski forum evropa ugalj 2035.

Photo: Kadri Simson/Twitter

Objavljeno

19.12.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

19.12.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Sedam evropskih zemalja, koje ukupno proizvode skoro polovinu električne energije na kontinentu, obavezale su se da će do 2035. godine dekarbonizovati svoje elektroenergetske sisteme.

Grupu od sedam zemalja čine dva najveća proizvođača struje u Evropi – Francuska i Nemačka, kao i Austrija, Belgija, Holandija, Luksemburg i Švajcarska. Sporazum je zaključen u okviru Pentalateralnog energetskog foruma, kojim ove godine predsedava Holandija.

Forum je, kako se navodu u izjavi o zajedničkoj viziji dekarbonizovanog sistema za električnu energiju, sproveo više studija o budućnosti tog sistema.

Na osnovu ovih studija, kao i iz mape puta za neto nulte emisije Međuanrodne agencije za energetiku (IEA) zaključujemo da je blagovremena dekarbonizacija elektroenergetskog sistema preduslov da se omogući puna dekarbonizacija ovih zemalja do 2050, navodi se u izjavi.

Procene govore da će evropski elektroenergetski sektor biti dekarbonizovan do 2040.

Zato one, kako se dodaje, staju iza zajedničkog cilja da dekarbonizuju zajednički elektroenergetski sistem 2035, i da nastave ambiciozni put do potpune dekarbonizacije 2050.

Procene govore, kako su prenele agencije, da će evropski sistemi za električnu energiju biti dekarbonizovani do kraja 2040, što znači da se sedmorka obavezala da to uradi pet godina ranije.

Osim ove obaveze zemlje su i dogovorile i sedam principa na kojima će se zasnivati njihova saradnja u dostizanju postavljenog cilja.

Glavni izazovi, kako se navodi u izjavi, nesmetani transport i razmena energije u regionu, dovoljno kapaciteta za skladištenja energije, velika fleksibilnost budućeg sistema.

Ispunjenje ovih uslova će osigurati da elektrane na ugalj i gas više ne budu potrebne, piše u zajedničkoj izjavi.

Simson: Bliska saradnja je ključna za napredak

Rob Jeten, ministar klime i energetike Holandije, podsetio je da proizvodnja električne energije u zemljama Pentalaterale predstavlja skoro polovinu proizvodnje u EU. Zato je jasno da će brza dekarbonizacija elektroenergetskih sistema ovih sedam zemalja značajno smanjiti emisije CO2 u Evropi, istakao je on.

Prema rečima Kadri Simson, komesarke za energetiku Evropske Unije, navela je da će bliska saradnja među članovima Pentalateralnog energetskog foruma biti od ključnog značaja za razvoj skladištenja energije i integraciju obnovljive energije u regionu, uključujući i proizvodnju obnovljivog vodonika.

Pentalateralni energetski forum osnovan je 2005. u cilju integracije tržišta električne energije u sedam evropskih zemalja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Sud u Rumuniji zaustavio projekat hidroelektrane Rastolita zabranom sece sume

Sud u Rumuniji zaustavio projekat hidroelektrane zabranom seče šume

19. decembar 2023. - Sud u Rumuniji je privremeno stavio van snage uredbu kojom je vlada dozvolila seču 31 hektara šume za projekat hidrocentrale Răstolița

NGEN Group baterijski sistem 9 4 megavata Poljskoj velikih projekata

NGEN Group gradi baterijski sistem od 9,4 megavata u Poljskoj, a planira više velikih projekata

19. decembar 2023. - NGEN Group u Poljskoj radi na projektu za skladištenje energije, što je važan korak u ekspanziji kompanije na to tržište

CGES u prvom polugodistu povećao profit 28 1 odsto

CGES u prvom polugodištu povećao profit 28,1 odsto

19. decembar 2023. - Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je u prvih šest meseci ove godine ostvario neto dobit od 12,9 miliona evra ili 28,1 odsto više nego u istom periodu 2024

Broj prozjumera u Srbiji dostigao je 5.071

Prozjumeri u Srbiji: potencijal velik, ali su potrebne dodatne mere

19. decembar 2023. - Broj prozjumera u Srbiji je premašio pet hiljada, dok je potencijal znatno veći. U novoj studiji su analizirani ključni izazovi, uz preporuke za razvoj.