OIE

Rumunija uvodi obavezne provere sajber sigurnosti solarnih elektrana zbog napada iz inostranstva

rumunija sajber napadi solarne elektrane

Foto: Pixabay

Objavljeno

01.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Rumunija planira da uvede obaveznu reviziju sajber sigurnosti solarnih elektrana, i to ne sam velikih nego i malih koje su instalirane na krovovima domaćinstava, firmi ili institucija.

Nacrt izvršne odluke koju je pripremilo Ministarstvo energetike Rumunije uključuje i odredbe za obaveznu reviziju sajber sigurnosti fotonaponskih elektrana kako bi se sprečili sajber napadi na elektroenergetsku mrežu zemlje.

Inverteri i sve IT komponente u solarnim elektranama, malog ili velikog kapaciteta trebalo bi da biće podvrgnuti reviziji sajber bezbednosti zbog zabrinutosti da šalju podatke trećim zemljama, saopštilo je Ministarstvo energetike.

Ministarstvo je pokrenulo javnu raspravu o ovom propisu koji se odnose na sektore regulisane Zakonom o električnoj energiji i prirodnom gasu i Zakonom o uspostavljanju sistema za unapređenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Mera ima za cilj da zaštiti nacionalnu infrastrukturu od digitalnih ranjivosti

Propis utvrđuje obaveznu reviziju sajber sigurnosti novoizgrađenih fotonaponskih elektrana. Provere invertera i svih IT komponenti ovih postrojenja radile bi se periodično, piše u dokumentu.

Mera ima za cilj da zaštiti nacionalnu infrastrukturu od digitalnih ranjivosti, imajući u vidu rizike od uvezene opreme i njen potencijal da bez saglsnosti vlasnika prenosi podatke državnim i nedržavnim entitetima koje su neprijateljski nastrojeni prema Rumuniji, podvuklo je Ministarstvo.

Rumunija ima solarne elektrane ukupne snage 3.700 MW. Oko 2.000 MW su fotonaponski sistemi u vlasništvu više od 100.000 prozjumera – domaćinstava, firmi i institucija.

Burduža: Energetska tranzicija više nije dugoročni cilj, već hitan prioritet

Ministar energetike Sebastijan Burduja izjavio je da nacrt odluke pruža okvir za pretvaranje ambicija zelene tranzicije u stvarnost i jačanje energetske bezbednosti kroz inovacije.

Energetska tranzicija više nije dugoročni cilj, već stvar hitan prioritet, rekao je Burduža.

Predložen propis, osim mera za kontrolu sajber bezbednosti fotonaponskih sistema, ima za cilj stvaranje čvrstog i održivog okvira za razvoj kapaciteta za skladištenje energije, uključujući baterije i reverzibilne hidroelektrane, uspostavljanje režima za strateške projekte za proizvodnju električne energije.

Burduža je naglasio da zemlja otvara širom vrata za ulaganja u reverzibilne hidroelektrane i projekte za skladištenja električne energije.

Nedavno je sopšteno da Rumunija pregovara sa konzorcijumom Itochu-EDF o izgradnji postrojenja Tarnita-Lapustesti.

Burduža je, takođe, u julu najavio da će vlada potpisati ugovore za instaliranje baterija kapaciteta 1,5 GWh.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija stip vetropark alcaraz kalderon mickoski

Počela gradnja vetroparka Štip u Severnoj Makedoniji – najvećeg na Zapadnom Balkanu

1. novembar 2024. - Položen je kamen temeljac za vetropark Štip snage 400 MW u koji će kompanija Alcazar Energy Partners investirati 500 miliona dolara

bih solar republika srpska rogatica Elektrohertz koncesija

Elektrohertz dobio koncesiju za gradnju solarne elektrane u Republici Srpskoj

1. novembar 2024. - Krajem maja u BiH je započela gradnja najveće solarne elektrane snage 125 MW, a poslednja koja je zvanično otvorena je elektrana Stolac

Slovenija podsticaje projekte solarnih elektrana vetroparkova

Slovenija odobrava podsticaje za projekte solarnih elektrana, vetroparkova

1. novembar 2024. - Prioritetni projekti u Sloveniji za solarne i vetroelektrane, sa skladištenjem energije ili bez njega, mogu da dobiju grantove iz Modernizacionog fonda EU

envision zeleni vodonik amonijak

U Kini otvorena najveća fabrika zelenog vodonika i amonijaka na svetu

1. novembar 2024. - Fabrika trenutno može da proizvede 320.000 tona zelenog amonijaka godišnje, a do 2028. bi kapacitet trebalo da poraste na 1,5 miliona tona.