OIE

Rumunija uvodi obavezne provere sajber sigurnosti solarnih elektrana zbog napada iz inostranstva

rumunija sajber napadi solarne elektrane

Foto: Pixabay

Objavljeno

01.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.11.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Rumunija planira da uvede obaveznu reviziju sajber sigurnosti solarnih elektrana, i to ne sam velikih nego i malih koje su instalirane na krovovima domaćinstava, firmi ili institucija.

Nacrt izvršne odluke koju je pripremilo Ministarstvo energetike Rumunije uključuje i odredbe za obaveznu reviziju sajber sigurnosti fotonaponskih elektrana kako bi se sprečili sajber napadi na elektroenergetsku mrežu zemlje.

Inverteri i sve IT komponente u solarnim elektranama, malog ili velikog kapaciteta trebalo bi da biće podvrgnuti reviziji sajber bezbednosti zbog zabrinutosti da šalju podatke trećim zemljama, saopštilo je Ministarstvo energetike.

Ministarstvo je pokrenulo javnu raspravu o ovom propisu koji se odnose na sektore regulisane Zakonom o električnoj energiji i prirodnom gasu i Zakonom o uspostavljanju sistema za unapređenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Mera ima za cilj da zaštiti nacionalnu infrastrukturu od digitalnih ranjivosti

Propis utvrđuje obaveznu reviziju sajber sigurnosti novoizgrađenih fotonaponskih elektrana. Provere invertera i svih IT komponenti ovih postrojenja radile bi se periodično, piše u dokumentu.

Mera ima za cilj da zaštiti nacionalnu infrastrukturu od digitalnih ranjivosti, imajući u vidu rizike od uvezene opreme i njen potencijal da bez saglsnosti vlasnika prenosi podatke državnim i nedržavnim entitetima koje su neprijateljski nastrojeni prema Rumuniji, podvuklo je Ministarstvo.

Rumunija ima solarne elektrane ukupne snage 3.700 MW. Oko 2.000 MW su fotonaponski sistemi u vlasništvu više od 100.000 prozjumera – domaćinstava, firmi i institucija.

Burduža: Energetska tranzicija više nije dugoročni cilj, već hitan prioritet

Ministar energetike Sebastijan Burduja izjavio je da nacrt odluke pruža okvir za pretvaranje ambicija zelene tranzicije u stvarnost i jačanje energetske bezbednosti kroz inovacije.

Energetska tranzicija više nije dugoročni cilj, već stvar hitan prioritet, rekao je Burduža.

Predložen propis, osim mera za kontrolu sajber bezbednosti fotonaponskih sistema, ima za cilj stvaranje čvrstog i održivog okvira za razvoj kapaciteta za skladištenje energije, uključujući baterije i reverzibilne hidroelektrane, uspostavljanje režima za strateške projekte za proizvodnju električne energije.

Burduža je naglasio da zemlja otvara širom vrata za ulaganja u reverzibilne hidroelektrane i projekte za skladištenja električne energije.

Nedavno je sopšteno da Rumunija pregovara sa konzorcijumom Itochu-EDF o izgradnji postrojenja Tarnita-Lapustesti.

Burduža je, takođe, u julu najavio da će vlada potpisati ugovore za instaliranje baterija kapaciteta 1,5 GWh.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska vetroelektrana ve cemernica vsb total

TotalEnergies gradi vetropark u Hrvatskoj

1. novembar 2024. - Vetropark Čemernica trebalo bi da bude izgrađen na teritoriji opštine Dicmo i grada Trilja nedaleko od Splita

Temisvar traži izvodaca za vlastiti solarni park

Temišvar traži izvođača za vlastiti solarni park

1. novembar 2024. - Vlast u Temišvaru je za projekat gradskog solarnog parka pokrenula postupak za nabavku usluga tehničkog projektovanja i izvođenja

kina solar vetar vizija iran rat

Si: Odluka Kine da razvija vetar i solar bila je vizionarska 

1. novembar 2024. - Si Đinping je naglasio važnost razvoja hidroenergije i zaštite životne sredine, kao i bezbednog širenja nuklearne energije

Sef IEA Fatih Birol proglasio crni april globalne energetske krize

Šef IEA Fatih Birol proglasio ‘crni april’ globalne energetske krize

1. novembar 2024. - Energetska kriza prevazilazi šokove iz 1973, 1979. i 2022. zajedno, smatra izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku Fatih Birol