Životna sredina

Rudnik jadarita će Srbiji doneti više štete nego koristi

dragana djordjevic ihtm jadarit rudnik

Dragana Đorđević

Objavljeno

09.12.2020.

Država

Podeli

Objavljeno

09.12.2020.

Država

Podeli

Najava da je međunarodni rudarski džin Rio Tinto na korak do odluke da otvori rudnik jadarita u Srbiji kod Loznice izazvala je veliko nezadovoljstvo građana, pre svega jer nema informacija o tome kako će se eksploatisati ruda, šta od opasnih elemenata sadrži ruda, koje će se hemikalije koristiti u preradi, kako će se odlagati otpadna voda, i kako će sve to uticati na ljude i životnu sredinu. Na sva ova, ali i na pitanje zašto država dozvolja uvoz prljavih tehnologija, odgovore daje doktor hemijskih nauka Dragana Đorđević.

U intervjuu za Balkan Green Energy News, Dragana Đorđević, naučna savetnica u Institutu za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM) Univerziteta u Beogradu, kaže da su građani zbog nedostatka informacija i pasivnosti države primorani da se sami organizuju, što se i dešava. Ona je uverena da će rudnik doneti više štete nego koristi Srbiji.

Inače, ona je jedan od predstavnika akademske zajednice koji su se pridružili građanima u borbi protiv narušavanja životne sredine, ne samo u ovom slučaju, nego i kod gradnje malih hidroelektrana i  zagađenja vazduha.

Šta je najproblematičnije u planovima Rio Tinta?

Eksploatacija litijuma iz rude jadarit, jedinstvenog minerala u svetu, bez ustaljene prakse eksploatacije i dobre prakse, predstavlja složenu proceduru vađenja rude i prerade u cilju ekstrakcije litijuma. Ruda koja bi se vadila, nakom usitnjavanja tretirala bi se koncentrovanom sumpornom kiselinom na temperaturi od 250 stepeni, što ujedno čini i najrizičniji deo u postupku eksploatacije litijuma iz jadarita, jer je neophodno obezbediti veliku količinu vode i energije.

Najrizičniji deo u eksploataciji litijuma iz jadarita je tretiranje rude sumpornom kieslinom na 250 stepeni

Pare agresivnih kiselina koje će se koristiti za ekstrakciju litijuma i njegovo prevođenje u litijum karbonat (Li2CO3) će otparavati u atmosferu i nagrizati zeleni pokrivač, a takođe i pluća i kožu ljudi i životinja. Ukoliko se, da bi se spustila temperatura procesa, bude koristila fluorovodonična kiselina (HF) za razaranje silikatne strukture koja prožima jadarit razvijaće se ekstremno toksični gas silicijum fluorid (SiF4) koji će takođe odlaziti u atmosferu i predstavljati stalni rizik po zdravlje ljudi i životinja, a za koji ne postoji nikakvo ekološko rešenje da se spreči njegova emisija u vazduh.

Domet uticaja na zagađenje vazduha može biti i više desetina kilometara, u zavisnosti od pravca i brzine vetra kojim će se opasne materije raznositi putem atmosfere.

Kako će se odlagati otpadne vode iz prerade rude?

Ne postoje nikakve informacije o tome kako će se postupati sa otpadnim rudničkim vodama pre nego što se upuste u reku Jadar. Izlivanja reke, koje se inače dešava za vreme velikih voda i prilikom poplava, će zbog klimatskih promena biti sve češće. Zagađene vode iz Jadra će se izlivati u plodna polja doline ove reke i rasejavati otrove na poljoprivredno zemljište zagađujući ga trajno, a takođe će prodirati u podzemne vode jer su površinske i podzemne vode povezane.

Zagađene vode iz Jadra će se izlivati u plodna polja doline ove reke

Podzemne vode su važan resurs pijaćih voda, i njihovo zagađenje je praktično trajno jer su u pitanju skoro stajaće vode kojima su potrebni vekovi, pa i milenijumi da se isčiste. Jadar je pritoka Drine, u kojoj žive zaštićene vrste, ali preko Drine ugrožena je i Sava. Iz aluviona ovih reka snabdevaju se vodom svi gradovi u njihovom priobalju.

Da li javnost ima dovoljno podataka o planovima Rio Tinta?

Javnost do sada, osim da u oblasti zapadne Srbije kod Loznice postoji nalazište rude litijuma jadarit, nije imala nikakvih informacija o tome kako će se eksploatisati ta ruda, šta ta ruda u sebi sadrži od opasnih elementa, jer rude na našim prostorima sadrže izrazito toksične elemente kao što su arsen živa, olovo, koje će se hemikalije koristiti u procesu, koliko vode će se dopremati iz Drine, neki izvori navode da je reč o 1.000 tona dnevno pa i više.

Pitanje je šta će oko 1.500 tona otpadne vode u sebi sadržati

Poznato je  da će se u reci Jadar upuštati količina otpadnih voda iz flotacije koja je za 50% veća od one koja se bude dopremala iz Drine. Pitanje je šta će dodatnih 50%, odnosno 1.500 tona otpadne vode, i više, u sebi sadržati. Višak od oko 500 tona će sigurno dolaziti od nečistoća iz rude, ostataka kiselina i njihovih soli, ali i toksičnih elemenata koje ruda sadrži.

Kada pogledamo dobre i loše strane da li se isplati da imamo taj rudnik?

S jedne strane cena litijum karbonata na globalnom tržištu raste, ali to za Srbiju ne znači mnogo zato što će vlasnik rude praktično biti Rio Tinto, ili neko drugi ako ova kompanija proda eksploataciono pravo, a državi Srbiji ide rudna renta od svega 4% i sve ekološke katastrofe koje slede i koje će biti trajne i zahtevati ogromna ulaganja za njihovu sanaciju ili držanje pod kontrolom.

Rio Tinto dobija litijum čija cena stalno raste, a Srbija 4% rudne rente i ekološku katastrofu

Kompanija će se nakon završetka eksploatacije povući bez ikakve obaveze prema problemu koji će za sobom ostaviti, a koji će ugrožavati životnu sredini i zdravlje ljudi u decenijama i vekovima koji slede. Takođe otvaranjem rudnika stradaće sva poljoprivreda u njegovoj okolini i duž reke Jadar, ali i šire, zbog kontaminacije vode toksičnim elementima iz same rude i ostacima kiselina i njihovih soli, koji će Jadar učiniti mrtvom rekom.

Obzirom da je predeo na kojem se planira eksploatacija litijuma plodna poljoprivredna zemlja, sa razvijenim voćarstvom i pčelarstvom, ali i čitava dolina Jadra sa najplodnijom zemljom u tom kraju, eksploatacija litijuma će ozbiljno ugroziti ovaj vredan resurs, od kojeg se oduvek živelo na ovim prostorima, i čija cena će u budućnosti samo da raste, obzirom da obradivo zemljište na globalnom nivou rapidno i nepovratno nestaje zbog klimatskih promena, klizišta, erozija, urbanizacije, industrijalizacije, rudarenja.

Neisplativo je zbog beznačajne rudne rente trajno uništenje vrednog poljoprivrednog zemljišta i vode

Očekuje se da će posledice rada ovog rudnika biti dalekosežne i trajne, a nastale štete će mnogostruko prevazilaziti rudnu rentu od 4%. Neisplativo je zbog beznačajne rudne rente trajno uništenje vrednog poljoprivrednog zemljišta i vode, koja je odnedavno uvrštena u trgovinu na svetskim berzama i čija cena će takođe rapidno u budućnosti da raste.

Šta je javni interes u ovom slučaju, kada je reč o zaštiti životne sredine, i ko bi trebalo da ga zaštiti?

U eri 4.0 industrijske revolucije, svako je u domenu svojih delovanja i privrednog rasta dužan da pre svega zaštiti životnu sredinu koja predstavlja javni interes. Jedino zdrava životna sredina obezbeđuje zdrav i kvalitetan život svih nas. Zagađena životna sredina (vazduh, voda, zemljište) je siguran put do oboljevanja od najtežih neizlečivih bolesti, skraćenju prosečnog životnog veka stanovništva, ali i domaćih i divljih životinja, preranih i iznenadnih smrti zbog zastoja srca sa fatalnim ishodima, trajnom sniženju inteligencije i pojavi Alchajmerove bolesti.

Državne isntitucije dužne su da brinu da građani žive u zdravoj životnoj sredini

Državne institucije među kojima su pre svega Ministarstvo za zaštitu životne sredine, Agencija za zaštitu životne sredine, Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje, ali i sve duge institucije, dužne su da brinu o tome da živimo u zdravoj životnoj sredini.

Na žalost, ove institucije i sama država ne deluju u pravcu očuvanja zdrave životne sredine, već naprotiv uvoze najprljavije tehnologije sveta za koje ne postoje ekološka rešenja i podstiču zagađivače da u sve većoj meri narušavaju kvalitet života na ovim prostorima, grubo krišeći Ustavom zagarantovano pravo na čistu zdravu životnu sredinu.

Da li građanski aktivizam može da nadoknadi pasivnost državnih institucija?

Na žalost, građani su primorani da se brane od same države kojoj je posao da štiti interese ljudi koje predstavlja. Građanski aktivizam ukazuje na pasivnost državnih institucija tako što skreće pažnju na probleme, koje iste te institucije stvaraju preko svojih tajkunskih veza, bilo zbog nedostaka stručnosti ili jednostavno bahatosti koja je vođena enormnim bogaćenjem pojedinaca iz establišmenta bliskog političkoj eliti.

Građanskom aktivizmu se sve više priključuje intelektualna elita

Građanski aktivizam deluje stručnim i pravnim sredstvima kako bi se pogubne posledice po životnu sredinu sprečile. Njemu se sve više se pridružuje intelektualna elita, koja je u stanju da prepozna razmere posledica, ali takođe poznaje i mehanizme stručnog i pravnog delovanja na nacionalnom i međunarodnom nivou, što je od velike koristi u ovoj borbi.

Komentara: (29)
Jasmina Popović / 18.12.2020.

Hvala na informacijama. Treba delovati preventivno a ne posle se hvatati za glavu. Čula sam da je u Loznici bila javna rasprava, to znači izloži se projekat u sali opštine i gradjani mogu da stave primedbe i da za projekat Rio Tinto nema ni jedne primedbe. Ako se neke organizacije bave ovim morale bi da prate proceduru i da tako kažem smetaju gde god mogu

Tanja / 24.12.2020.

Poreklom Crnotravka, videla sam svojim očima šta su uradili od nekadašnjeg bisera prirode, reke Vlasine, izgtadnjom MHE. Dozvole za to devastiranje je izmedju ostalih dobila i Vera Ristić, u javnosti poznatija kao majka Jelene Ristić, sada Djoković, koja se silno barem na rečima zalaže za prirodan i zdrav život. Ali ne u svojoj zemlji, jer su „Verine Djerdane od nekada kristalno čiste vode reke koja izvire iz krečnjaćkih stena, u kojoj su živele brojne endemske vrste, od kojih je najpoznatija pastrmka potočarka, ta reka je sada blatno polusuvo korito. Sve je uništeno i ubijeno. Ne douvolite da se to desi i kod vas. Branite svoja polja, šume i reke, ako vi to ne učinite, uništiće vam ih korumpirani političari za šaku dolara.

Vasil Gašteovski / 24.01.2021. / 24.01.2021.

Poznavajući dosta dobro tu problematiku sa rudarskim aktivnostima, jedno je sigurno gde god se počne sa rudarenjem uvek se devastira teren oko rudnika, a posebno oko pogona za preradu rude. Čitajuči za tehnologija koja će se primenjivati za luženje litijuma, sa sumporna kiselina na temperaturi od 250C, toj je vrlo rizično. Treba računati na to da u tehnološkom procesu uvek postoji rizik i za najmanju havariju, koja postaje vrlo opasna za čitavu okolinu. Od tog rudarenja na tom prostoru država će dobiti neku crkavicu, a glavni profit će otići investitoru, ovde ostaje samo prljavština. Treba debelo da se razmisli jer rudnik će trajati 20 godina a zagađenje zemljišta ostaje možda i zavuek, poljoprivreda će biti uništena u okolini i na jednom delu Mačve. Ppodzemne vode su poseba prića.
Svaka država koja dozvoli eksploataciju svojih resursa stranim kompanijama postaje kolonija, a mi na prostoru Balkana od 90-tih godina već smo postali kolonije velikih igrača.

Душан Девић / 27.01.2021.

Дуго година сам радио у ваздухопловству и у одржавању авиона постоји једна константа. Не чекаш да се догоди квар већ реагујеш на време.
Сада је прави час да се стане на пут свим силеџијама, плаћеницима и доносиоцима одлука – RIO TINTO – МАРШ СА ДРИНЕ.
И узгред, Марш на Дрину МОРА да постане српска химна.

ja sam / 04.03.2021.

Ljudi koji su potpisali treba osuditi za zlocine protiv covecnosti!

Братислав Петковић / 04.03.2021.

Због предака који су дали животе за сваки педаљ ове земље, због наше деце која морају да одрастају здраво и зеленој домовини.

Branimir / 06.03.2021.

Moja i moje porodice puna podrška za delanje u smeru sprečavanja upotrebe prljavih tehnologija. Punu odgovornost SMESTA tražiti za navedene nadležne ustanove – republičke, okružne i opštinske: materijalna i krivična odgovornost, udaljavanje sa posla / mesta zastupanja javnih dobara, novčane kazne i zatvor za odgovorne, … Neka Rio Tinto radi, ako može da obezbedi neremećenje zatečenog stanja prirode na mestu nameravanog rudnika.
http://www.branimirmbrankovic.com

Мирјана / 06.03.2021.

Рио Тинто је нјавећа рударска компанија у свету!
То је мастодонт компанија, која предвиђа да дневно вади и прерађује 5 хиљада тона руде. За процес производње планирају око 800 тона сумпорне, концентроване киселине дневно!. Оставиће нашим поколењима, уместо плодне земље, планину јаловине, јер планирају да рудник ради 60 година! А на јаловини неће ни трава да ниче! У јаловини ће се сигурно налазити отпадни материјал из производње, који може да садржи разне токсичне супстанце, што ће киша да спира, а ветар ће са јаловине за време сушних дана, да разноси прашину по целој Србији! Рио Тинто обећава „најсавременије “ методе за пречишћавање воде и ваздуха, али са толиком производњом на дан, не може да се искључи велико загађење, а ни хаварије током превоза концентроване сумпорне киселине из Бора, са истока на запад Србије. О каквој они заштити природе говоре, кад ће запосести 2030 хектара плодне земље и раселити ко зна где, људе који живе на тој земљи и од те земље. направиће месечеву површину!. Због наше чисте Западне Србије, због будућих поколења, потписаћу петицију „Марш са Дрине“. Ово је наша земља, а Рио Тинто је увозни експлоататор кога интересује само властити интерес.. На жалост, и српска влада са обе руке подржава тај погубни пројекат!

Ako nece Mask, mozda ce brat Rus / 08.03.2021.

E moji vi, tehnologija ide velikim koracima, Kad budu braca Rusi mogli da odnesu svoj opasni otpad na Mesec ili Mars, mozemo da ih pitamo i za sav nas, bilo da se ostvari ovo ili ne.
Antiprotivno sam potpisao.

VladimirFR / 10.03.2021.

U Francuskoj, ovakva priča ne bi bila moguća.Životna sredina je zaštićena u prvome redu.Svaka akcija, koja bi narušavala životnu sredinu podrazumeva detaljan protokol na poštovanje i zaštitu iste, kako vazduha, zemlje ili vode.Ako nema dovoljnog rešenja za realizaciju čiste proizvodnje, napušta se ideja za pokretanje rudarske aktivnosti.Jer, u protivnom se sukobljava sa zakonima, već postojećim.
Pretpostavljam da u nekim zemljama ima velikih naslaga rude „Jadarit“, međutim, rudarska eksploatacija bi bila nemoguća zbog velikog ugrožavanja životne sredine i javnog zdravlja.Ovde, u Srbiji, zaštita životne sredine nije bitna stavka.Važno je uzeti neku paru za Budžet zemlje, možda i neki „bakšiš“…Svakodnevno vidimo posledice nebrige za ljudsko zdravlje: Smederevo i Bor sa okolinom ima preteranu zagađenost vazduha.Možda ima još slučajeva, koji meni nisu poznati.
Akcija protiv otvaranja rudnika kod Loznice mora da urodi plodom.Ovo nije samo naš problem, već i za zemlje u našoj okolini.

avram petrov / 11.03.2021.

kakva je ovo drzava, kakvo rukovodstvo, kakvi su to zakoni, koji su to ljudi koji rade na stetu sopstvene drzave/zemlje.!? zar gradjani sami moraju da brane i zemlju i sebe od sopstvene vlade? protest protiv mini HE, protest protiv gondole, protest protiv sece stabala a tek protest protiv zagadjenja okoline, najnovije rudnik litijuma…gde su te merodavne strucne institucije.!? ako se stalno tako radi i ako se nikad ne zna sta moze da bude sledece sto bi nas opet teralo na protest – onda je pravo resenje protest PROTIV VLADE!

Dragan / 21.03.2021.

Promena sistema u kome živimo će dovesti do pravih ljudi koji nas predstavljaju.U našim glavama moramo shvatiti da je Zajednica bitnija od nas samih.

Milan / 16.04.2021.

Taj Rio Tinto nema nikakve sanse da Litium eksploatise iz zapadnih zemalja a Litiuma i tamo ima nego se traze siromasne zemlje da bi prljavu tehnologiju tamo postavili a svoje zemljei zivotnu sredinu sacuvali. Masovni otpor ne samo iz lokalne sredine vec iz cele Srbije moze da zaustavi to zlo SIKTER BANDO.

Mladen / 17.04.2021.

Ovu zemlju mi nisamo nasledili od svojih dedova, mi smo je pozajmili od svojih unuka. Njima je dugojemo da im vratimo, kao sto su i nama vratili.

Marija Milenkovic / 18.04.2021.

Pa dokle bre više da rasprodaju Srbiju deo po deo.Kakav je ovo suludi projekat.Ko im je dozvolio da se ovako ponašaju ? Odakle njima pamet da zagade taj deo Srbije, zar je naša zemlja toliko velika pa ajde i to da raspordaju i ostave taj deo Srbije u totalnom haosu.Kakvu god opremu da imaju zagađenje sledi. Zar toliko nema para pa ajde i to da rasprodaju ? Sve su uništili, sve, rastrgoše našu zemlju.Sram ih bilo.Nije im ovo dedovina. Napolje iz Srbije. Dajte da potpisujemo Peticiju na facebooku sa punim imenom, prezimenom i brojevima ličnih karata.

Dragan / 07.06.2021.

Marija je u pravu ovo nije njihova dedovina i zato se tako i ponasaju. Nisu njihovi pradedovi dali zivote i ostavili kosti po Albaniji , Ceru, Kajmakcalanu. Srbija je pruzila ruku mnogim dosljacima i tu smo se prevarili. Nasom drzavom sad vladaju Bosanski, Hercegovacki i Crnogorsski klanovi. Njihov cilj je da prigrabe, rasprodaju sve sto god mogu ,da se obogate i odu odavde. Oni pravi Srbi su ili izginuli u proslim ratovima ili ostali na kucnim pragovima, njima svaka cast, dosli su oni koji nisu barut ni omirisali a kamoli ratovali.

Ivica M / 07.06.2021.

Nama bi bilo ispravno da se trudimo da ne izvozimo rudna bogatstva, pa ni poluproizvoda, već finalni (najprofitabilniji) proizvod… Ali, na žalost, došli smo na nivo gde nemamo znanja ni tehnologija za takvu exploataciju… Nemamo više ni radnu snagu, moral, znanje… A imamo sujetu, previsoko mišljenje o samima sebi, „u sve se razumemo – sport, politiku, nauku, ekonomiju ..“… Decenije i vekovi negativne selekcije učinili su da nestanemo lagano … Nadam se da još ima nade, ali možda si zato, što nada poslednja umire….

Mila / 08.06.2021.

Zalosno je da ovako lepu nasu domovinu dopustimo da se unistava na svakom koraku, za sve oblast smo pametan narod jedi no smo za politiku glupi kad dopustimo da nas vode oni kojii vise vole novac nego zemlju koja ih hrani

Skender / 10.06.2021.

@Душан Девић
Ако већ треба да се мења, српска химна треба да буде „Востани Сербие“ и да нас стално подсећа да треба да се пробудимо из дубоког сна!

Isailo Milicevic / 28.07.2021.

Radio sam u MAGNOHROMU – Kraljevo u fabrici proizvodnje sinter magnezita kao upravnik bloka i na izgradnji fabrike TDI u okviru izgradnje Bazne hemije u Baricu koja je zatvorena 1990 god. kao ekoloski opasna za reku Savu odnosno vodo snabdevanje Beograda sobzirom da je fabrika gradjena uzvodno od Beograda. Vrlo dobro sam upoznat sa
opasnim materijama i nepostoji 100% zastita. Danas je strateski materijal
VODA. Ako se trosi ogromna kolicina vode po toni litijuma,s ta sa
tolikim talogom- muljem a da negovorim o ugrozavanju EKO SISTEMA zapadne Srbije. Za Srbiju strateska sirovina HRANA i VODA a ne litijum. Ko god misli da je litijum buducnost Srbije to je ortodoksna budala.
Ja sam za HRANU I VODU a ne za litijum kao buducnost zemlje
Neznam da li vlasti su upoznati da po planinskim selima cak i na RTNJU presusuju bunari. Ima drugih precih stvari od Rio Tinta. Radio sam i u skrobari – Jabuka gde je organska proizvodnja pa ipak postoji organski otpad koji je zagadio recicu Nadel pored fabrike. Danas nije vreme da se ide u nesto veliko i nepoznato. Znalo se za litijum i pre 100 god pa nije se nista radilo na njegovj ekstrakciji, sto znaci da se radi o opasnom zagadjivacu.

Pozdrav Milcevic dipl ing teh

Braca / 23.08.2021.

Sve nase termoelektrane izbacuju u atmosferu oko 165.000 t/god. sumpora a samo iz ovog rudnika bi isparavalo oko 95.000 t/god. sumpora.

Pravi patriota / 29.10.2021.

Odnos države prema ekologiji naterace me da promenim izbor na sledecim izborima; osim predsedničkih. Neverovatna beskrupulotnost i pohlepa pojedinih koji još uvek nisu shvatili da nisu vlast nego SLUGE NARODA. pa ko ih bira i zašto.

Nikola NN / 20.11.2021.

Stvar je vrlo ozbiljna. Ovo sto zele da sprovedu ovi na vlasti za saku dolara, vredja inteligenciju svakog zivog bica u Srbiji. Imam dvoje male dece i za njih moram da se borim! Rekao sam zeni, idem tamo gde bude trebalo i zivotom da branim ovo malo sto nam je od Srbije ostalo! Za ovo se vredi boriti i zivotom ako treba platiti!

Dejan Jovanović / 21.11.2021.

Za svojih 50 godina ne pamtim vlast koja je radila u korist naroda i države. Kako koja vlast dolazi rade sve pogubnije od prethodne a ova trenutna vlast želi da uništi Srbiju i sav narod u Srbiji. Zrenjaninci su prećutali Ling Long, ne smemo dozvoliti nastavak kataklizme. Nije svaka para za uzimanje.

Da hoce on / 29.11.2021.

Samo da vas podsetim,a vi proverite,potpisnik ugovora o istraznom pravu ria tinta a kasnije i iskop litijuma je Mirko Cvetkovic,tj. njegova vlada ako je se neko jos uvek seca

Nemanja / 30.11.2021.

Pamti hrabar stroj, koji je pun ognja silne snage, oterao dusmana sa nase reke drage!
Ako nestane Drina, ko ce da prica i da pamti hrabar stroj?
Ne ispravlja se kriva Drina!
Na Drini su se lomila carstva, slomice se opet!
A reka Sava, ko je Sveti Sava?
Drznes li dalje zacuces gromove!

HADZI ZORAN JOVANOVIC / 01.12.2021.

Da li neko u Vladi u politici uopšte vidi i čuje šta narod priča,hođe i želi.Nisu oni izabrani što su najpametniji već što se dobro kadriraju i imenuju.Mislim da je već u redu da se formira neki vid zajedničkog udruženja građana ,samo da nam ne podmetnu kukavičije jaje, koje će kroz delovanje institucija zemlju,vazduh i vodu da vrate srbskom narodu.Teškoje navesti sve šta nam se dešava u ovoj rasprodaji Srbije.Ovaj rudnik koji možemo slobodno nazvati Dahau, je trenutno krovni problem i tu nema popuštanja.Ali da li neko zna koliko stranih proizvodnih pogona sa prljavom tehnologijom je otvoreno u Srbiji od strane stranih kompanija za poslednjih 10g??????Plodnu zemlju u Vojvodini rasprodaše strancima a prethodno je osiromaše ljudi pobegnu i vakabunde pokupuju sve.Još je Sveti Sava, kazao „Čija zemlja, njegova Država“.Na kraju DOKLE BRE SA UNIŠTAVANJEM SRBIJE??????

RS / 13.12.2021.

Nece ugroziti samo sela u Srbiji, nego i sve nizvodno u Republici Srpskoj i Hrvatskoj,Vucic i ostali bi mogli napraviti medjunarodnu katastrofu

marin stoin dipl hem, profesor, novinar u penziji / 28.12.2021.

Veoma je vazno pitanje do kog stepena smo osposobljeni za finalizaciju litijuma, odnosno proizvodnju batreija i motornih vozila manje snage. BTW to sto je rudna renta 4 % pokazuje da nismo nikakav tigar na Balkanu!
Tu sam skeptican. Pimat se MOZE LI IKO DA ODGOVORI NA OVO PITANJE.
Za smanjenje emisije CO2 vaznije je podici,ili jos verovatnije iznajmiti nuklearku.
Moratorijumom iz 86 smo pjeli g….no. a Hrvati i Slovenci se smeju, plus Hrvati grabe sa eletricnim automobilom Rimac.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ivona Milić 840x430 Srp

Ivona Milić: Poštovanje ESG koncepta i principa u poslovanju je kamen temeljac zelene agende Srbije

9. decembar 2020. - Ivona Milić je doktorka ekonomskih nauka. Bavi se temama održivosti i ESG konceptom u kontekstu bankarske industrije.

Usvojene izmene Uredbe o utvrđivanju Plana smanjenja ambalažnog otpada

Usvojeni novi ciljevi za smanjenje komunalnog ambalažnog otpada u Srbiji

9. decembar 2020. - Uredba o utvrđivanju Plana smanjenja ambalažnog otpada iz 2020. nije dala željene rezultate, zbog čega su nedavno usvojene izmene

Ankica Barbulov, žena koja je donela ESCO model u Srbiju

Ankica Barbulov, žena koja je donela ESCO model u Srbiju

9. decembar 2020. - Ankica Barbulov se duže od decenije bavi energetikom. Od 2020. vodi svoju kompaniju Negawatt Solutions za razvoj ESCO projekata.

Maja Halilović

Maja Halilović: Održivost kroz biodizajn

9. decembar 2020. - Biodizajnerka Maja Halilović otpad pretvara u resurs i stvara inovativne, zdrave i ekološki prihvatljive materijale