Biodiverzitet

Regionalna saradnja ključna za implementaciju globalnog okvira za biodiverzitet nakon 2020.

Regionalna-saradnja-kljucna-za-implementaciju-globalnog-okvira-za-biodiverzitet

Foto: Ustupila Jelena Dučić

Objavljeno

19.09.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

19.09.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

U toku je rad na pripremi globalnog okvira za biodiverzitet za period nakon 2020. godine, čije se usvajanje očekuje sledeće godine, a Radna grupa za biodiverzitet (BD TF), koja u ovom procesu predstavlja regionalnu perspektivu jugoistočne Evrope (JIE), dostavila je zajednički stav da je regionalna saradnja ključan preduslov za implementaciju novog okvira nakon 2020. godine.

BD TF, regionalno tehničko i savetodavno telo Regionalne radne grupe za životnu sredinu Regionalnog saveta za saradnju (RCC), doprinela je prvom sastanku Otvorene radne grupe za okvir biodiverziteta posle 2020. godine Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, održanom krajem avgusta u Najrobiju, Kenija, kao i procesu usvajanja okvira za period nakon 2020. godine – dokumentom koji iznosi zajednički stav zainteresovanih strana koji proizilazi iz regionalnog iskustva.

GIZ Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – Sprovođenje sporazuma o biodiverzitetu (ORF-BDU), podržava napore Radne grupe za biodiverzitet (BD TF) i njenog Sekretarijata – Regionalne kancelarije za istočnu Evropu i centralnu Aziju Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN ECARO), sa ciljem formalne integracije prekogranične i regionalne saradnje u okvir za biodiverzitet nakon 2020. godine, objašnjava Kristina Kujundžić, viša projektna menadžerka GIZ ORF-BDU.

Iskustvo jugoistočne Evrope stečeno kroz rad Radne grupe za biodiverzitet, a koje je prisutno i u drugim regionima sveta, je da regionalna saradnja predstavlja nešto više od zbira njenih sastavnih delova. Regionalna saradnja može značajno da uveća primenu dobre prakse i/ili ima pozitivan uticaj na nacionalne procese, čime stvara dodatnu vrednost za globalne procese i obrnuto – prenošenjem globalnih i regionalnih pristupa doprinosi jačanju nacionalnih procesa.

Globalni poziv za usvajanje ambicioznog okvira za period posle 2020.

Jelena Dučić, članica BD TF i nacionalna kontakt osoba za Konvenciju o biološkoj raznovrsnosti u Republici Srbiji, koja je prisustvovala sastanku u Najrobiju, kaže da još uvek nije postavljena jasna struktura globalnog okvira za biodiverzitet za period nakon 2020. godine, ali da napreduju diskusije globalne zajednice u okviru regionalnih konsultacija, tematskih radionica, kao i prvog sastanka Otvorene radne grupe za okvir biodiverziteta. Dobra osnova za buduću strukturu i moguće elemente novog globalnog strateškog plana je svakako na pomolu.

Globalna zajednica je zauzela opšti stav da okvir za period posle 2020. treba da bude ambiciozan i da podrži transformativne promene koje su potrebne za postizanje Vizije za biodiverzitet do 2050. godine.

Učesnici sastanka, uključujući zemlje članice Konvencije,  druge vlade i posmatrači, izneli su ključne poruke sa održanih konsultacija, među kojima su sledeće:

  • Novi okvir treba da bude lak za komunikaciju, jasno povezan sa globalnom vizijom „Živeti u skladu sa prirodom“ (Living in harmony with nature),
  • Ciljevi i indikatori treba da su specifični, merljivi, dostižni u određenom vremenskom opsegu, irealni,
  • Potrebno je integrisati sinergije sa drugim konvencijama,
  • Neophodna je jasna povezanost biodiverziteta i klimatskih promena i
  • Nadasve potrebno je osigurati sredstva za implementaciju novog okvira.

Učesnici su naglasili i da vizija do 2050 treba jasno da poveže tri cilja Konvencije i četiri elementa globalne vizije: vrednovanje, zaštitu, obnavljanje i održivo korišćenje biodiverziteta.

Potencijalni elementi okvira o kojima se diskutovalo na sastanku u Najrobiju grupisani su u četiri klastera: Klaster 1 – Elementi orijentisani na rezultate (vizija, misija, ciljevi) novog okvira za biodiverzitet posle 2020. godine, Klaster 2 – uslovi i sredstva za sprovođenje globalnog okvira biodiverziteta nakon 2020. godine, Klaster 3 – načini planiranja i odgovornosti (praćenje, izveštavanje, pregled) i Klaster 4 – unakrsne teme i pitanja (cross-cutting issues).

Procesi koji su u toku pružaju jedinstvenu priliku za formalnu integraciju regionalne saradnje u okvir za period nakon 2020. godine, a BD TF je dala preporuke za premošćavanje jaza između sprovođenja nacionalnih i globalnih strategija kroz regionalnu perspektivu zasnovanu na iskustvima u Jugoistočnoj Evropi i uspostavljene mehanizme za regionalnu saradnju, poput BD TF.

Potrebno više informacija o ekosistemskim uslugama, jačanje sinergija sa klimatskim promenama

 Teme na koje je BD TF takođe ukazala uključuju:

  • Potreba za više informacija o biodiverzitetu i ekosistemskim uslugama (efektivan monitoring i izveštavanje o trendovima i integracija ekosistemskih usluga u nacionalne razvojne planove),
  • Važnost identifikovanja i promocije sinergija između biodiverziteta, klimatskih promena i održivog razvoja na svim nivoima, pri čemu se članice pozivaju da ulože napore da predlažu nacionalne obaveze u skladu sa Konvencijom uzimajući u obzir njen doprinos drugim multilateralnim sporazumima o životnoj sredini i obrnuto, i
  • Važnost diverzifikacije izvora finansiranja za očuvanja biodiverziteta, uključujući fiskalne podsticaje, tržišne mehanizme i plaćanja za ekosistemske usluge, kao i finansiranje zaštite i očuvanja biodiverziteta od strane privatnog sektora.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Srbija vecinu sredstava zelenih obveznica saobracaj vodosnabdevanje upravljanje otpadnim vodama

Srbija većinu sredstava iz zelenih obveznica uložila u saobraćaj, vodosnabdevanje, upravljanje otpadnim vodama

19. septembar 2019. - Srbija je raspodelila sva sredstva što je prikupila od prodaje svog prvog paketa zelenih obveznica, pokazao je završni izveštaj

Nova studija pokazala da vetroturbine nemaju negativan uticaj na ptice

Studija pokazala da je negativni uticaj vetroturbine na ptice zanemariv

19. septembar 2019. - Nova studija sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazuje da uticaj vetroelektrana na ptice nije dramatičan koliko se govori.

Aktivisti u Francuskoj se izborili za zatvaranje vetroelektrane kako bi zastitili biodiverzitet

Aktivisti u Francuskoj se izborili za zatvaranje vetroelektrane radi zaštite ptica

19. septembar 2019. - Sud je naložio zatvaranje jedne vetroelektrane na jugu Francuske zbog stradanja zaštićenih ptica i zato što smeta lokalnom stanovništvu

Uticaj solarnih elektrana na biodiverzitet: Slepi misevi izbegavaju solarne elektrane

Uticaj solarnih elektrana na biodiverzitet: slepi miševi ih izbegavaju

19. septembar 2019. - Nova studija sprovedena u Velikoj Britaniji pokazuje da velike solarne elektrane imaju negativan uticaj na aktivnost slepih miševa