Otpad

Projekat Katastar rudarskog otpada u Srbiji kao primer dobre prakse

Projekat Katastar rudarskog otpada u Srbiji kao primer dobre prakse

Slika: Balkan Green Energy News

Objavljeno

02.04.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.04.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Projekat Katastar rudarskog otpada u Republici Srbiji kao primer dobre prakse predstavljen je na savetovanju Privredne komore Srbije o zaštiti životne sredine i održivom razvoju u sektorima energetike i rudarstva, održanom poslednjih dana marta u Sremskim Karlovcima.

Bane Hristić, direktor kancelarije projekta Katastar rudarskog otpada Republike Srbije u Beogradu, predstavio je projekat koji obuhvata identifikaciju, obilazak i istraživanje lokacija rudarskog otpada u Srbiji.

Cilj projekta je unapređenje upravljanja rudarskim otpadom, izrada katastra lokacija i objekata rudarskog otpada i primena Direktive EU o rudarskom otpadu iz 2006. godine koja je uvedena u zakonodavstvo Srbije. Ovim projektom Republika Srbija će usaglasiti svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU u oblasti životne sredine.

Dobićemo, naveo je Hristić, i listu od više od 280 lokacija koje jesu ili su verovatno povezane sa rudarstvom, kamenolomima ili sa rudarskim otpadom. Lista uključuje i lokacije 272 objekta rudarskog otpada kod aktivnih rudnika i na istorijskim rudarskim lokalitetima.

Formirano je, dodao je, i osam timova koje čine nacionalni stručnjaci, i koji su u periodu od avgusta do oktobra prošle godine posetili 250 lokacija rudarskog otpada u Srbiji. Pritom su utvrdili da na tri lokacije pristup nije dozvoljen, na jednoj je delimično dozvoljen, na 63 nije uočena rudarska aktivnost, a na 79 lokacija nema rudarskog otpada ili ga ima u veoma malom obimu.

Na proleće nova faza istraživanja

Projekat se nastavlja ovog proleća istraživanjem lokacija i objekata rudarskog otpada koji mogu da izazovu ozbiljne negativne posledice po ljudsko zdravlje i životnu sredinu, kao i onih koji sadrže otpad klasifikovan prema direktivama EU kao hazardan ili opasan iznad određene granice.

Identifikacija lokacija rudarskog otpada za dalje ispitivanje skrining sistemom i rangiranjem obaviće se na osnovu sledećih kriterijuma: površina, zapremina, zagađenost – potencijalni izvori, hemijski hazardi – potencijalna mobilizacija, fizički hazardi – nestabilnost padina objekata rudarskog otpada, udaljenost od površinskih voda, udaljenost od poljoprivrednog zemljišta, udaljenost od zaštićenih područja, udaljenost od kuća, odnosno naselja.

Očekuje se lista lokacija za dalje ispitivanje

Samo ispitivanje lokacija će početi nakon dogovora o lokacijama za dalje ispitivanje, i o programu ispitivanja. Podnošenje izveštaja je okvirno predviđeno za kraj leta 2019. godine.

Projekat je počeo u februaru 2017. i trajaće do januara 2020. godine, a ukupna investiciona vrednost iznosi 2,1 miliona evra, od čega je 90 odsto finansijska pomoć EU kroz IPA 2013 , dok je preostalih deset procenata finansijski udeo Republike Srbije.

Krajni korisnik je Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije, a izvođač Konzorcijum PLEJADES GmbH – Independent Experts (Vođa) i DMT GmbH & Co. KG iz Nemačke.

Koncept održivosti u rudarstvu i energetici

Savetovanje od 28. do 30. marta u Sremskim Karlovcima održano je sa namerom da se sagleda dugoročan program razvoja zaštite životne sredine u termoenergetskom sektoru, hidroenergetici, daljinskom sistemu grejanja, elektrodistribuciji i prenosu, naftnoj industriji, rudarstvu, kao i industriji.

Koncept održivog razvoja sadrži i ekonomski elemenat koji u energetskom i rudarskom sektoru zavisi i od stepena revitalizacije postrojenja kao i povećanja produktivnosti primenom savremenih tehnoloških operacija, rekao je Miroslav Ignjatović, viši savetnik Udruženja za energetiku i energetsko rudarstvo Privredne komore Srbije.

Održivi razvoj danas podrazumeva jedan kompleksan društveni, politički, ekonomski, ekološki, tehnološki i kulturni projekat. On bi, globalno i lokalno, trebalo da vodi napredovanju i promenama, tako da se uspostavi nova i istinska ravnoteža između prirode i društva, pojedinca i zajednice, potrošnje, ušteda i obnavljanja resursa, načina života i sistema vrednosti, zaključeno je na skupu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

spalionice otpada

Grčka opština Eordea ne želi spalionicu komunalnog otpada

2. april 2018. - Grčka planira izgradnju šest postrojenja za proizvodnju energije iz otpada koja bi pokrila celokupnu teritoriju zemlje

EU donirala Srbiji 240 miliona evra zivotnu sredinu energetsku efikasnost

EU donirala Srbiji 240 miliona evra za životnu sredinu, energetsku efikasnost

2. april 2018. - Srbiji su iz IPA fondova EU odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 240 miliona evra za projekte vredne ukupno 325,2 miliona evra

Goruci problem, Zasto deponije u Srbiji svakodnevno gore

Goruće pitanje: Zašto na deponijama u Srbiji svakodnevno izbijaju požari

2. april 2018. - Neadekvatno upravljanje otpadom, metan i zapaljivi materijali glavni su uzroci požara na deponijama, koji ugrožavaju zdravlje i životnu sredinu.

Savet Evrope Severnu Makedoniju unapredi zivotnu sredinu zastiti Rome nesrazmernih rizika

Savet Evrope pozvao Severnu Makedoniju da unapredi životnu sredinu, zaštiti Rome od nesrazmernih rizika

2. april 2018. - Severna Makedonija bi trebalo da premosti jaz između svojih obaveza i realnosti u pogledu ljudskih prava Roma i zaštite životne sredine, objavio je Savet Evrope