Foto: iStock
Učinak fotonaponskih sistema u Bugarskoj je dostigao nesvakidašnji rekord. Prvi put se dogodilo da je bio veći od ukupne potrošnje električne energije u zemlji – na dva sata. Zanimljivo je i što je istovremeno izvoženo još više struje od toga.
U petak, 20. juna, fotonaponska postrojenja u Bugarskoj su između 10 i 11 sati prepodne proizvodila snagom od 2.935 megavata, a tokom narednog sata čak 3.230 megavata, prenela je državna novinska agencija BTA. Po podacima Operatora elektroenergetskog sistema (ESO) i Evropske mreže operatora prenosnog sistema električne energije (ENTSO-E), aktivni kapacitet je tako prvi put premašio ukupnu potrošnju u zemlji: za 17 odnosno 313 megavata.
Štaviše, u istom tom intervalu je na susedna tržišta izvoženo još više struje. To se vidi iz podataka da su domaće elektrane radile snagom od 6.567 megavata od 10 do 11 sati, a zatim 6.736 megavata do podneva.
Treba napomenuti da nije sva električna energija iz fotonaponskih postrojenja išla domaćim potrošačima. Neki posrednici-trgovci i kupci imaju dugoročne ugovore s drugim snabdevačima, na primer Nacionalnom kompanijom za električnu energiju (NEK) i nuklearnom elektranom Kozloduj, pojašnjeno je u članku.
„Ovo je značajan događaj i velik uspeh za Bugarsku i bugarsku energetiku. Ovakvo naše pozicioniranje – kao vodeće države u proizvodnji fotonaponske energije – ne samo što potpomaže realizaciju i ispunjavanje obaveza oko dekarbonizacije koje je Bugarska prihvatila, nego ima i pozitivan efekat na investicionu klimu u zemlji. Zahvaljujući sunčanoj energiji koju pretvaramo u električnu, modernizujemo celu bugarsku energetiku“, prokomentarisala je predsednica Bugarske fotonaponske asocijacije Meglena Rusenova.
Fotonaponski sektor možda i najbrže raste od svih privatnih investicija, smatra ova predstavnica industrije.
Fotonaponska postrojenja su najveći faktor za smanjivanje cena na berzi električne energije
U poslednje dve godine je u proizvodnju električne energije investirano više od dve milijarde evra, po rečima Rusenove. Preko toga su još kapitalna ulaganja u skladištenje energije i infrastrukturu, istakla je.
Solarna energija doprinosi smanjivanju cena za krajnje korisnike, a fotonaponski pogoni su praktično najvažniji faktor nižih cena struje na Bugarskoj nezavisnoj energetskoj berzi (IBEX), podvukla je Rusenova.
ESO je u poslednje tri godine registrovao 3,5 gigavata novoinstaliranog solarnog kapaciteta, pa je ukupni nivo dostigao 4,7 gigavata.
Udeo solarnih elektrana u energetskom miksu je obično najveći vikendom ili državnim praznicima i to, podrazumeva se, oko podneva i kada je nebo vedro. Ovakve situacije su češće kada su potrebe za grejanjem i hlađenjem najmanje, dakle tokom jeseni i proleća, pa konvencionalne elektrane ionako rade manjom snagom.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.