Električna energija

Privatnom investitoru se ne isplati da gradi Krško 2, a država bi mogla da nađe računicu

Izidor Ostan Ožbolt, jedan od dvojice autora studije (foto: Mladi za podnebno pravičnost/Facebook)

Objavljeno

10.06.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.06.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenačka nevladina organizacija Mladi za podnebno pravičnost (Mladi za klimatsku pravdu) uradila je, kako tvrdi, prvu nezavisnu ekonomsku studiju o tome da li izgraditi drugi blok nuklearne elektrane Krško.

Ekonomska stuidija o projektu Krško 2 (JEK2) pokazala je da projekat ne bi bio isplativ privatnom investitoru, ali bi mogao biti državi, kao i da bi pre konačne odluke trebalo uraditi studije o dva scenarija: 100 odsto obnovljiva energija ili obnovljiva energija i Krško 2.

Mladi za klimatsku pravdu kažu da najveći projekat u istoriji Slovenije, drugi blok nuklearne elektrane u Krškom, zahteva barem jednu detaljnu nezavisnu ekonomsku studiju. Nezavisnu, dodaju, i od želja investitora i od stavova protivnika izgradnje nuklearne elektrane.

Fijasko sa referendumom otvorio je mogućnosti za drugačiji pristup projektu, ali političari nisu pokazali interesovanje za to, pa su oni preuzeli inicijativu. Više od godinu dana su pripremali ekonomsku studiju o projektu i predlog sveobuhvatnog okvira za upravljanje projektom. Organizacija je i predstavila četiri glavna rezultata studije.

Država bi morala da se odrekne marže da bi projekat bio isplativ

Za početak ako bi investitor u projekat bila privatna kompanija, što, dodaju, nije baš verovatno, projekat se ne isplati. Ako bi investitor u projekat bila država, što je, kako navode, verovatnije, na osnovu uske ekonomske logike, i ona verovatno ne bi ušla u projekat, jer ne bi dobila željeni povraćaj ulaganja.

Međutim, zbog strateške prirode projekta, država može da se odrekne željene marže i tako definiše količinu električne energije iz Krška 2 na nivou pokrivanja svih troškova bez marže, navosi se u studiji.

U tom slučaju postoji realna mogućnost da se projekat isplati, jer bi takva cena koštanja električne energije bila, kako se naglašava, nešto niža od cene po kojoj bi nuklearka prodavala električnu energiju na tržištu.

Država bi tako mogla da obezbedi i druge pogodnosti – niskougljeničnu i stabilnu energiju bez većeg uticaja na biodiverzitet, kažu u organizaciji.

Dva važna saveta

Autori studije savetuju dve stvari. Da bi projekat imao ikakve šanse za uspeh i da bi se izbeglo ponavljanje sitaucije sa projektom TEŠ 6 ili šestim blokom u termoelektrani Šoštanj (TEŠ), neophodno je uspostaviti novi okvir upravljanja.

Da podsetimo, bilo je dosta polemike da li je potrebno izgraditi ovaj blok u termoelektrani na ugalj, koja je počela da radi 2016, a poslednjih meseci suočava se sa zatvaranjem. Sama gradnja koštala je više nego što je planirano zbog čega je bilo sumnje u korupciju.

Za kraj, slovenačka nevladina organizacija savetuje da se pre donošenja konačne odluke potrebno analizirati dva scenarija razvoja elektroenergetskog sistema: (100 odsto OIE i OIE+Krško 2.

„Na osnovu toga, znaćemo da li ima smisla da država odustane od finansijskih pogodnosti i izgradi JEK 2 ili postoje drugi bolji alternativni putevi za razvoj sistema“, poručuju Mladi za klimatsku pravde.

Studija je već predstavljena javnosti, a a zainteresovani će imati priliku da o njoj čuju i u sredu, 18. juna u Ljubljani.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

krsko nukelarna eelektrana prostorni plan

Slovenija pokrenula javnu raspravu o prostornom planu za drugi blok nuklearke Krško

10. jun 2025. - Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog planiranja objavilo je inicijativu za izradu prostornog plana za drugi blok nuklearke Krško.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

10. jun 2025. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

10. jun 2025. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

10. jun 2025. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.