Energetska efikasnost

Priština uvodi kalorimetre u sistem daljinskog grejanja

daljinskog grejanja Pristini kalorimetre

Slika: Generalni direktori MFK Petrit Selimi (levo) i Termokosa Arsim Fetahu (desno) potpisuju memorandum (Termokos)

Objavljeno

01.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Projekat vredan deset miliona dolara omogućiće da više od 12.000 korisnika daljinskog grejanja u Prištini plaća račune po utrošku umesto po veličini grejne površine.

Milenijumska fondacija Kosova (MFK) i Termokos, koji upravlja toplanama u Prištini, potpisali su memorandum o razumevanju za instalaciju merača utroška toplote vrednih ukupno 10 miliona dolara. Ova organizacija, koja radi uz podršku federalne agencije Sjedinjenih Država Millennium Challenge Corp. – MCC, finansira projekat Prishtina HeatSave.

Cilj je uspostavljanje savremenog sistema naplate u Termokosu tako da se računi korisnicima obračunavaju u skladu sa potrošenom energijom, a ne više po veličini grejne površine. Projekat će pokriti više od 12.000 korisnika i preko 60.000 radijatora. Istraživanja i anketiranje su počeli ove godine.

Prelazak na neelektrične, čistije izvore

Sredstva za kalorimetre su osigurana u okviru RELP-a (Reliable Energy Landscape Project), a on je deo Threshold Programa. Reč je o jačanju energetske efikasnosti u domaćinstvima i prebacivanju na neelektrične i čistije izvore grejanja. Uključuje probne modele za podsticaje te radove na izolaciji objekata.

Kalorimetri se uvode u nameri da se potrošnja grejanja smanji 30 odsto

Dosadašnje iskustvo iz primene u drugim gradovima trebalo bi da pomogne Termokosu i domaćinstvima da smanje potrošnju toplotne energije do 30 procenata i omoguće širenje mreže daljinskog grejanja u Prištini, navodi se u saopštenju.

Generalni direktor komunalne kompanije Arsim Fetahu rekao je da će građani dobiti pravičan obračun troškova.

Projekat za kvalitet vazduha

Između ostalog, MFK je prošlog meseca potpisao memorandum s Ministarstvom ekonomije i životne sredine Kosova* o projektu Dig Data: Air Quality Challenge.

Četiri finaliste: Internews Kosova, Rea, Bonevet and Llogarite, počinju s implementacijom svojih inovativnih projekata s naglaskom na uzroke zagađenosti vazduha te posledice, rizike i prevenciju. MCC podržava borbu protiv siromaštva na globalnom nivou tako što odobrava bespovratna sredstva, iz kojih se finansiraju i napori za jačanje rasta privrede i kapaciteta institucija.

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

termalno skladiste u svedskoj

Podzemno skladište lož-ulja u Švedskoj pretvoreno u termalno skladište energije

1. oktobar 2020. - Nekadašnje skladište lož-ulja, smešteno u pećini ispod grada Vesterosa u Švedskoj, pretvoreno je u toplotnu...

Razgovori o energetskoj tranziciji, Svetlana Cerovic

Razgovori o energetskoj tranziciji sa Svetlanom Cerović: bankarski sektor spreman da finansira zelenu tranziciju

1. oktobar 2020. - U drugoj epizodi novog serijala podkasta Balkan Green Energy Newsa pod nazivom Razgovori o energetskoj tranziciji, domaćin Danko Kalkan iz kompanije EY razgovarao je sa Svetlanom Cerović, iz UniCredit Banke o zelenom finansiranju.

EUSEW 2025. Fokus na pravednoj i konkurentnoj zelenoj tranziciji

EUSEW2025: Fokus na pravednoj i konkurentnoj zelenoj tranziciji

1. oktobar 2020. - Devetnaesta Evropska nedelja održive energetike (EUSEW) održaće se od 10. do 12. juna u Briselu, uz onlajn prenos

Slovenija azurirani Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

OIE

Slovenija usvojila ažurirani Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

1. oktobar 2020. - Slovenija u prepravljenom NEPN-u za 2030. predviđa 400 megavata u baterijama, 100 megavata u elektrolizerima i veći kapacitet reverzibilnih hidroelektrana