OIE

Priključni solarni paneli – brzorastući trend u Evropi

Prikljucni solarni paneli: Brzo rastuci trend u Evropi

Foto: iStock

Objavljeno

13.03.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.03.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropa beleži nagli rast korišćenja priključnih solarnih sistema, koji omogućavaju brzo i jednostavno korišćenje solarne energije bez kompleksnih instalacija i velikih ulaganja, pokazuje novi izveštaj SolarPower Europe, asocijacije kompanija iz ovog sektora.

Solarna energija doživljava procvat širom Evrope i sveta, prevazilazeći tradicionalne instalacije na krovovima i velikim solarnim farmama. Paneli se sada mogu videti pored puteva, železničkih pruga, iznad pašnjaka i voćnjaka, a najnoviji trend u oblasti obnovljive energije dolazi u obliku priključnih solarnih sistema.

Priključni solarni sistemi, poznati i kao balkonske elektrane ili mini solarni sistemi, osmišljeni su tako da ih korisnici mogu sami instalirati na balkonima, terasama, u baštama, na zidovima ili krovovima. Najčešće sadrže jedan ili dva solarna modula koji se mogu priključiti direktno na standardnu uzemljenu utičnicu.

Prema izveštaju koji je objavio SolarPower Europe, tržište priključnih fotonaponskih sistema u Evropi beleži značajan rast. Ovakvi sistemi postaju sve popularniji kao odgovor na rast cena električne energije.

Priključni solarni sistemi mogu pokriti i do 25 odsto godišnje potrošnje struje u domaćinstvu

Izveštaj pokazuje da u nekim evropskim zemljama mogu pokriti i do 25 odsto godišnje potrošnje struje u domaćinstvu. Pored toga, omogućavaju veću energetsku nezavisnost, demokratizaciju proizvodnje energije i smanjenje mesečnih troškova.

U Nemačkoj, komplet sa jednim modulom od 400 vati ranije je koštao između 300 i 500 evra, dok ih je danas moguće pronaći po ceni od 200 evra. Najnapredniji sistemi s baterijama mogu koštati i do 1.500 evra, piše u izveštaju.

Pomenuta Nemačka značajno prednjači po broju balkonskih elektrana. Do kraja 2024. je registrovano 780.000 ovih sistema, dok bi prema procenama iz izveštaja ovaj broj mogao ići i do četiri miliona, jer je veliki broj mini elektrana neregistrovan.

Izveštaj ističe i da se povećala upotreba malih baterijskih skladišta kapaciteta od jednog do pet kilovat-sati, koja omogućavaju čuvanje viška proizvedene energije. Samo u Nemačkoj, broj malih baterija kapaciteta ispod dva kilovat-sata porastao je čak 24 puta između 2023. i 2024. godine.

Evropi je potrebna bolja regulativa priključnih solarnih sistema

Jedna od glavnih prednosti priključnih solarnih sistema je njihova pristupačnost i jednostavnost instalacije. Takođe, mogu se lako preneti prilikom selidbe, što ih čini pogodnim za iznajmljene stanove i privremene objekte. Investicija u ovakve sisteme isplaćuje se u roku od dve do šest godina, u zavisnosti od veličine sistema, lokalnog solarnog potencijala i cena struje.

Međutim, izveštaj pokazuje da postoje i određeni izazovi. Zbog male veličine i često lošeg postavljanja, ovi sistemi ne mogu u potpunosti pokriti energetske potrebe domaćinstva. S druge strane, u Evropskoj uniji još ne postoji jedinstvena regulativa za ove sisteme, zbog čega se pravila razlikuju od zemlje do zemlje.

Zemlje počinju da uvode propise koje omogućavaju legalizaciju i standardizaciju balkonskih elektrana

„Evropi su potrebni jasni standardi proizvoda i dosledne smernice za instalaciju kako bi se osigurali bezbednost, kompatibilnost sa mrežom i poverenje potrošača“, izjavila je Lia Le Penuajzik, projektna menadžerka za pisanje izveštaja.

Ipak, SolarPower Europe ističe, da sa rastom tržišta priključnih solarnih sistema evropske zemlje počinju da uvode nove regulative koje omogućavaju njihovu legalizaciju i standardizaciju. Očekuje se da će Belgija legalizovati priključne solarne sisteme u aprilu 2025. godine, dok je Nemačka već pojednostavila procedure za njihovu registraciju.

Nemački regulator VDE planira da do kraja 2025. godine usvoji prvi zvanični standard za priključne solarne proizvode, što bi moglo poslužiti kao osnova za širu evropsku regulativu, istaknuto je u izveštaju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

CyberGrid agregaciju energetskoj tranziciji JIE Nikolaj Candellari BEF 2025

CyberGrid svojim rešenjima za agregaciju doprinosi energetskoj tranziciji u JIE

13. mart 2025. - CyberGrid veruje u energetsku tranziciju u regionu i doprinosi ovom procesu svojim rešenjima, poručio je na konferenciji BEF 2025 Nikolaj Candellari iz te kompanije

ACER Zinglersen Integrisimo trzista elektricne energije fleksibilnosti novom dobu BEF 2025

Zinglersen (ACER): Integrišimo tržišta električne energije radi fleksibilnosti, jer smo već u novom dobu

13. mart 2025. - Broj sati s negativnim cenama struje je dve godine zaredom dostigao rekord, pa direktor ACER-a Kristijan Zinglersen smatra da je novo doba već tu

beogradski energetski forum bef 2025 fleksibilnost usluge baterije koer ngen ems alteo cybergrid

BEF 2025: Digitalizacija, liberalizovana tržišta, vreme – neophodni uslovi za razvoj usluga fleksibilnosti

13. mart 2025. - Panel o fleksibilnosti bio je jedan od osam koji su održani na Beogradskom energetskom forumu 2025 (BEF 2025)

NGEN resenja za decentralizovanu elektroenergetsku mrezu sutrasnjice Roman Bernard BEF 2025

NGEN predstavio rešenja za decentralizovanu elektroenergetsku mrežu sutrašnjice na konferenciji BEF 2025

13. mart 2025. - Slovenački NGEN je u ekspanziji širom Evrope sa svojim softverskim platformama i opremom i baterijskim sistemima za decentralizovane mreže