Električna energija

Prekinuti pregovori o novom bloku, Vlada obavlja ekološku obnovu TE „Pljevlja“

Prekinuti pregovori o novom bloku, Vlada obavlja ekolosku obnovu TE "Pljevlja"

Photo: EPCG

Objavljeno

28.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada Crne Gore je odlučila da sprovede ekološku rekonstrukciju termoelektrane (TE) Pljevlja. Blok I u termoelektrani, kojom upravlja javno preduzeće Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), biće ekološki rekonstruisan do 2021. godine.

Najava je deo odluke Vlade Crne Gore da prekine saradnju sa češkom kompanijom „Skoda Praha“ na projektu izgradnje bloka II u TE “Pljevlja”.

Vladini zvaničnici saopštili su da je razlog nemogućnost Skode Praha da sprovede projekat po ugovoru. Dodali su i da će Vlada brzo  predložiti alternativno rešenje za izgradnju ovog bloka.

„Upravni odbor Projekta za izgradnje bloka II u TE “Pljevlja” i EPCG odlučili su da sprovedu projekat ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka I“, saopštila je crnogorska vlada.

Projekat obuhvata sistem za odsumporavanje, sistem denitrifikacije, savremeni sistem otpadnih voda, rekonstrukciju postojećeg sistema transporta pepela i šljake, poboljšanje rada elektrofilterskog postrojenja.

„Rekonstrukcija će biti urađena u potpunoj saglasnosti sa najstrožim evropskim standardima zaštite životne sredine predviđenim Odlukom Evropske unije od 31. jula 2017. godine, a  procenjena vrednost ulaganja je oko 40 miliona evra“, rekao je Ivan Mrvaljević, direktor Direkcije za razvoj i inženjering EPCG.

Osim ekološke rekonstrukcije, biće  sproveden i projekat sistema grejanja za grad Pljevlja.

„Kada je reč o građanima, u odnosu na prethodne planove, ništa se neće promeniti, a ova dva važna projekta značajno će doprineti poboljšanju ekološke situacije u Pljevljima“, rekao je Mrvaljević.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović naglasio je da, prema saglasnosti Energetske zajednice, TE „Pljevlja“ ima dozvolu za rad još 20.000 radnih sati od 1. januara 2018. do 31. decembra 2023. godine.

„Nakon rekonstrukcije, blok I TE “Pljevlja” će ispuniti sve najstrože ekološke standarde Evropske unije“, rekao je on.

Alternativno rešenje do kraja januara

Ivan Mrvaljević, predstavnik EPCG, rekao je da je razlog za prekid saradnje sa kompanijom „Skoda Praha“ njena nemogućnost da sprovede projekta po ugovoru, odnosno činjenica da čak i godinu dana nakon povlačenja Češke eksportne banke, nije obezbedila održivi model finansiranja projekta.

„Odluka Upravnog odbora projekta ne znači da ga  EPCG napušta. Ostajemo u potpunosti posvećeni izgradnji bloka II u TE “Pljevlja” i EPCG će, što je pre moguće, do kraja januara 2018. godine, predložiti Ministarstvu ekonomije i Vladi Crne Gore alternativno rešenje za gradnju bloka“, dodao je Mrvaljević.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ugalj rudnik rudari

Nevolje rudara prete da ugroze proizvodnju električne energije u regionu

28. decembar 2017. - Rudari u rumunskom kompleksu CE Oltenia organizovali su proteste, uključujući štrajk glađu, zbog mogućnosti da im ukinu bonove za obroke i smanje plate

crna gora paket elektricna energija spajanje trzista energetska zajednica

Crna Gora završila usvajanje EU Paketa za integraciju električne energije

28. decembar 2017. - Crna Gora je okončal transpoziciju Paketa za integraciju električne energije Evropske unije, saopštio je Sekretarijat Energetske zajednice

Neto uvoz elektricne energije u Sloveniju 2025 usestostrucen

Neto uvoz električne energije u Sloveniju 2025. ušestostručen

28. decembar 2017. - Izvoz struje iz Slovenije je prošle godine pao sedam odsto, a uvoz je povećan 9,8 procenata. Negativni bilans je skočio 525 odsto.

eu solarni paneli krovovi potencijal

Krovne solarne elektrane mogu obezbediti 40 odsto struje u EU

28. decembar 2017. - Dosad je samo oko 10 odsto krovova opremljeno fotonaponskim sistemima. Uprkos tome ovi sistemi predstavljaju većinu solarnih kapaciteta EU