Životna sredina

Pravila EU za izveštavanje o održivosti na meti kritika zbog ‘otvaranja puta’ za grinvošing

izvestavanje-odzivost-eu-grinvosing

Foto: Pexels

Objavljeno

01.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

01.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska komisija je usvojila Evropske standarde izveštavanja o održivosti (ESRS), koji omogućavaju bolju usklađenost sa globalnim inicijativama za ovu oblast i nekim propisima Evropske unije (EU) i smanjuju opterećenje za kompanije koje su u obavezi da izveštavaju u skladu sa Direktivom EU o korporativnom izveštavanju o održivosti (CSRD). Međutim, nova pravila su izazvala kritike jer navodno “razvodnjavaju“ obaveze u vezi sa izveštavanjem o održivosti i olakšavaju kompanijama da praktikuju grinvošing (greenwashing).

Usvojeni ESRS, između ostalog, čine izveštavanje o određenim stavkama dobrovoljnim, umesto obaveznim, omogućavaju kompanijama koje podnose izveštaje da odluče koje su teme u vezi sa održivošću “bitne” i odlaže na godinu dana obavezu izveštavanja o emisijama iz lanca vrednosti za kompanije sa manje od 750 zaposlenih.

ESRS čine izveštavanje o određenim stavkama dobrovoljnim, umesto obaveznim

Evropska komesarka za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala Merejd Makginis rekla je da usvojeni standardi postižu pravu ravnotežu između smanjenja opterećenja za kompanije i omogućavanja tim kompanijama da pokažu koje napore ulažu kako bi ispunile ciljeve iz Evropskog zelenog dogovora.

Predlog koji je u novembru 2022. godine podneo EFRAG (ranije European Financial Reporting Advisory Group) uključivao je veliki broj dobrovoljnih stavki, ali je Evropska komisija i neke obavezne stavke koje je predložio EFRAG pretvorila u dobrovoljne.

U to spadaju planovi za zaštitu biodiverziteta, određeni pokazatelji o članovima radne snage kompanije van radnog odnosa i davanje objašnjenja zašto se određena tema u vezi sa održivošću ne smatra bitnom.

Od kompanija se ne traži da objasne zašto određenu temu smatraju nebitnom za održivost

Globalna inicijativa za izveštavanje (Global Reporting Initiative – GRI) je pozdravila nova pravila EU i navela da se njima obezbeđuje kompatibilnost između standarda ESRS i GRI i omogućava kompanijama da izbegnu dvostruko izveštavanje.

WWF: Rupe u propisima su otvoren put za grinvošing

Međutim, Filipe Dijaz iz nemačkog ogranka organizacije WWF kaže da je Evropska komisija “popustila pred pritiscima konzervativnih industrijskih grupa i oslabila standarde do te mere da su rupe u propisima postale otvoren put za grinvošing.”

WWF je upozorio da standardi ESRS ograničavaju mogućnost investitorima i drugim korisnicima informacija da od kompanija dobiju pouzdane i uporedive podatke o održivosti.

Ova organizacija za zaštitu prirode je takođe pozvala Evropsku komisiju da uvede obavezu za kompanije da objasne zašto smatraju da neka tema nije “bitna” i da ukine odlaganje izveštavanja o emisijama iz lanca vrednosti za kompanije sa manje od 750 zaposlenih.

Evropski forum za održivo investiranje (European Sustainable Investment Forum – Eurosif) takođe je kritikovao ESRS. Eurosif žali što se Evropska komisija oglušila na pozive investitora da se ključni poslovni indikatori zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja (ESG) zadrže obaveznima, rekla je izvršna direktorka foruma Aleksandra Palinska.

Postepeno uvođenje obaveze izveštavanja o emisijama iz lanca vrednosti bi moglo omogućiti uštede od 1,17 milijardi evra

Komisija, sa druge strane, procenjuje da bi postepeno uvođenje obaveze izveštavanja o emisijama iz lanca vrednosti moglo da dovede do uštede od oko 1,17 milijardi evra, u poređenju sa nacrtom standarda koji je predložio EFRAG, dok bi izmene u pogledu važnosti, zajedno sa dobrovoljnim izveštavanjem o određenim podacima, trebalo da smanje troškove za 230 miliona evra godišnje u odnosu na predlog EFRAG-a.

Prema ESRS-u, velike kompanije iz EU, sa preko 500 zaposlenih, koje su listirane na berzi moraće da prijavljuju sve emisije – direktne, indirektne  i one iz lanca vrednosti – od 2024. godine, dok će velike kompanije koje nisu na berzi morati to da rade od 2025. Mala i srednja preduzeća će morati da prijavljuju sve emisije od 2026. godine, a kompanije koje nisu iz EU od 2028. godine. Kompanije sa manje od 750 zaposlenih imaće mogućnost da izostave emisije iz lanca vrednosti u prvoj godini izveštavanja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

klimatske promene klimatska akcija anketa ipsos

Ljudi se više plaše klimatskih promena, ali sve manje veruju da nešto mogu da promene – anketa

1. avgust 2023. - Istraživanje Ipsosa u 32 zemlje otkriva regionalne razlike u očekivanjima od primenjenih klimatskih politika, kao i u ekonomskim strahovima

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

1. avgust 2023. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.

Mart 2025. najtopliji u Evropi, drugi najtopliji na svetu

Mart 2025. bio najtopliji u Evropi, a u svetu drugi do sada

1. avgust 2023. - Prema podacima Kopernikove službe za posmatranje klimatskih promena C3S, mart 2025. bio je najtopliji mart...

hrvatska socijalni plan za klimatsku politiku zelena tranzicija

Hrvatska će potrošiti 1,6 milijardi evra na mere iz Socijalnog plana za klimatsku politiku

1. avgust 2023. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku