Električna energija

Poplava i suša uzdrmale energetski sistem Severne Makedonije

severna makedonija susa poplava esm he spilje

Hidroelektrana Špilje (slika: ESM)

Objavljeno

10.11.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.11.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Zbog niskog nivoa vode u jezerima i veštačkim akumulacijama, Vlada Severne Makedonije odlučila je da zaustavi proizvodnju u svim hidroelektranama kako bi zaštitila životnu sredinu i biodiverzitet.

Ujedno ESM je pokrenuo uvoz 20,45 GWh električne energije kako bi obezbedio stabilno snabdevanje potrošača.

ESM planira da uveze 20,45 GWh električne energije

Plan je da se ova količna nabavi do 15. novembra, saopštio je ESM, preneo je Deutsche Velle.

Situacija u energetskom sektoru severne Makedonije je veoma nepovoljna zbog dešavanja u poslednjih nekoliko meseci, koja su uglavnom povezana sa prirodom, a mogla bi da budu i rezultat klimatskih promena.

Prvo poplave, a onda i suša napravile su velike probleme

Naime, zbog poplava na površinskim kopovima u rudniku Suvodol u avgustu, smanjena je proizvodnja u termoelektrani REK Bitola, snage 700 MW, što je iznudilo povećanje proizvodnje hidroelektrana. Sve to u kombinaciji sa sušom koja je usledila smanjilo je nivo vode u akumulacijama i jezerima.

Od 1.400 MW u svim proizvodnim kapacitetima trenutno je van pogona više od 900 MW

Suša je, takođe, razlog zašto nije mogla da počne da radi i termoelektrana REK Oslomej, snage 125 MW, jer nema dovoljno vode za hlađenje, a u remontu je jedan blok instalirane snage 233 MW u REK Bitola.

S druge strane, povećana je potrošnja električne energije jer je počela grejna sezona.

Inače, termoelektrane REK Bitola i REK Oslomej sa instaliranom snagom od 825 MW proizvode oko 60% električne energije u zemlji, dok 550 MW u hidroelektrane daje oko 35%. Kada se podvuče crta, od skoro 1.400 MW pod kontrolom ESM, trenutno je van pogona više od 900 MW.

Vlada: 2020. je godina sa izuzetno lošom hidrologijom

Odluka o zaustavljanju proizvodnje u hidroelektrana usvojena je na sastanku premijera Zorana Zaeva, ministra životne sredine i prostornog planiranja Nasera ​​Nuredinija, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Arjanita Hodže i direktora ESM Vaska Kovačevskog.

Dalje smanjenje nivoa vode u jezerima i akumulacijama ugroziće ekološki minimum neophodan za opstanak divljih životinja

Kako je saopštila Vlada, svi pokazatelji iz poslednjih 15 godina ukazuju da je 2020. godina sa izuzetno lošom hidrologijom. Zbog prirodne nepogode u rudnicima u sastavu termoelektrane  REK Bitola povećana je proizvodnja u hidroelektranama, pa svako dalje korišćenje voda ugroziće ekološki minimum neophodan za divlje životinje.

Da bi se zaštitila životna sredina i biodiverzitet u skladu sa obavezama iz vodnih dozvola, neophodno je privremeno zaustaviti proizvodnju električne energije iz hidroelektrana, navela je vlada.

ESM će, kao se dodaje, obezbediti električnu energiju za balansiranje do popravljanja hidrološke situacije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

10. novembar 2020. - EBRD i IFC su izrazili spremnost da za Alcazar Energy Partners odobre kredit za projekat vetroelektrane Štip u Severnoj Makedoniji

bih republika srpska elektrane stanari 2050 ugalj aleksandar milic

Milić: Plan je da termoelektrana Stanari radi do 2050.

10. novembar 2020. - Aleksandar Milić, direktor Elektrane Stanari, izjavio je da viškove struje koje su nekada izvozili sada prodaju na domaćem tržištu

U probnom radu najveci solarni park Hrvatskoj u sklopu hibridne elektrane Korlat

U probnom radu najveći solarni park u Hrvatskoj, u sklopu hibridne elektrane Korlat

10. novembar 2020. - HEP grupa je kod dalmatinskog mesta Korlat izgradila najveći solarni park u Hrvatskoj, u sklopu jedine hibridne elektrane sa vetroparkom

hrvatska solar sos djecje selo Lekenik zez

Prvo solarno SOS Dečje selo u Hrvatskoj na putu ka energetskoj nezavisnosti

10. novembar 2020. - SOS Dječje selo Lekenik, koje se nalazi između Zagreba i Siska, dobilo je solarnu elektranu snage 100 kilovata