Električna energija

Poništena odluka o ponuđačima na tenderu za HE Dabar

Ponistena-odluka-ponudjaci-tender-HE-Dabar

Slika: HE Dabar

Objavljeno

26.07.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.07.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Preduzeće Hidroelektrana Dabar će morati ponovo da ocenjuje pristigle zahteve firmi za učešće na tenderu za izgradnju hidroelektrane HE Dabar, nakon što je deo postupka poništen po žalbi jednog od učesnika, konzorcijuma koji čine kompanije China National Electric Engineering (CNEEC) iz Kine i RIKO iz Slovenije, javili su mediji u BiH.

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH je odbacila navode konzorcijuma CNEEC-RIKO koji se odnose na njihovu diskvalifikaciju u prvoj fazi postupka za HE Dabar, ali je prihvatila navode da ni ostali učesnici nisu dokazali potrebnu kadrovsku sposobnost.

Prema ranijim izveštajima, preduzeće Hidroelektrana Dabar, koje je u vlasništvu Elektrorpivrede Republike Srpske, raspisalo je u januaru ove godine javni poziv za finansiranje i izgradnju objekata HE Dabar, po sistemu „ključ u ruke“, ukupne vrednosti oko 200 miliona evra, a rok za prijem ponuda bio je 1. mart 2019. godine.

Prvu fazu takmičarskog postupka prošle su dve kineske kompanije, i one su 22. aprila odabrane za drugu fazu, dok je iz daljeg takmičenja diskvalifikovan konzorcijum CNEEC-RIKO. Nakon toga konzorcijum je podneo žalbu u kojoj je tvrdio da je tender za HE Dabar namešten, podsećaju mediji.

„Nepravilan i neuverljiv pristup“ u razmatranju prijava

U obrazloženju odluke o ponavljanju postupka, Kancelarija za razmatranje žalbi BiH je saopštila da je HE Dabar u delu svoje odluke koji se odnosi na obrazovne i profesionalne kvalifikacije kandidata, za dva kandidata navela samo „dostavljeno“ što je prema mišljenju kancelarije „nepravilan i neuverljiv pristup“ u razmatranju prijava.

Zato je preduzeću je naloženo da ponovi postupak i pripremi dokumentaciju koja će sadržati „potrebne analitičke elemente“ prikaza traženih i dostavljenih dokaza.

HE Dabar treba da bude izgrađena na reci Trebišnjici, a njena instalisana snaga bi bila 160 MW. Preferirani finansijski model bi podrazumevao da budući partner obezbedi kredit za najmanje 85% vrednosti projekta.

Krajem 2018. godine, preduzeće Hidroelektrana Dabar izabralo je konzorcijum koji predvodi AF-Consult Switzerland Ltd. za savetnika prilikom odabira ponuđača za ugovor za izgradnju hidroelektrane. Ostali članovi konzorcijuma su revizorska kuća Deloitte d.o.o. Beograd i advokatska kancelarija Moravčević, Vojnović i Partneri AOD Beograd.

HE Dabar je deo investicionog plana Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) za narednih deset godina.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

26. jul 2019. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

26. jul 2019. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

26. jul 2019. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

26. jul 2019. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti