Foto: FOTOKALDE from Pixabay
U Kragujevcu je počelo uklanjanje pepela od uglja iz nepokrivenog pepelišta toplane Energetika, koje godinama zagađuje vazduh i zemljište u četvrtom po veličini gradu u Srbiji. Radovi se obavljaju u sklopu projekta dekarbonizacije kragujevačkog sistema daljinskog grejanja, koji se finansira iz kredita Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) od 18 miliona evra.
Pepeo se iz Kragujevca prevozi u cementare u Kosjeriću i Popovcu, gde će biti iskorišćen za proizvodnju cementa i građevinskog materijala, u skladu sa principima cirkularne ekonomije, a prvog dana je izneto oko 75 tona pepela, izjavila je ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov.
Plan je da se iz pepelišta iznese oko 60.000 tona pepela u roku od 24 meseca.
Pepeo će biti korišćen u proizvodnji cementa u Kosjeriću i Popovcu
Ovo je druga faza projekta dekarbonizacije daljinskog grejanja u Kragujevcu. U prvoj fazi su stari kotlovi zamenjeni gasnim i značajno je smanjeno aerozagađenje, naveo je Dejan Ružić, zamenik gradonačelnika Kragujevca. Time je gradski sistem daljinskog grejanja prestao sa upotrebom uglja.
Zajam EBRD-a za ovaj projekat je odobren 2021. godine. Za zamenu kotolova bilo je opredeljeno 14 miliona evra, a iznos od maksimalno četiri miliona evra je namenjen za sanaciju pepelišta.
U prvoj fazi projekta su kotlovi na ugalj zamenjeni gasnim
Ranije je saopšteno na će novi kotlovi na gas imati kapacitet od 110 megavata, a procenjeno je da će emisije CO2 iz daljinskog grejanja biti smanjene 66%, dok bi sumpor-dioksid i PM čestice bili potpuno eliminisani.
Za nadzor usluga uklanjanja pepela je nedavno angažovana firma AG Institut iz Novog Sada. Ugovor je vredan 73.900 evra. Planirani završetak radova je 15. jul 2027. godine.
Direktor Energetike Aleksandar Lazović istakao je da će se ceo proces odvijati po najvišim ekološkim standardima, u natkrivenom prostoru, kako bi se sprečilo raznošenje pepela u okolinu.
Dekarbonizacija grejanja u više gradova u Srbiji
U junu ove godine, Srbija i EBRD su potpisali ugovor o kreditnoj liniji od 50 miliona evra za niz projekata iz oblasti zaštite vazduha u Beogradu, Nišu, Valjevu, Zaječaru, Novom Pazaru i Smederevu.
Izabrani su zbog najvećeg prekoračenja štetnih emisija, a planirani projekti uključuju zamenu kotlarnica na mazut, ugalj i druga goriva savremenim i održivim izvorima toplotne energije, poput toplotnih pumpi, biomase i industrijske otpadne toplote.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.