Životna sredina

Počelo glasanje za radove ekološki svesne dece u okviru izazova „Eko bonton“

Foto: neprljajnemasizgovor.rs

Objavljeno

24.10.2018.

Država

Podeli

Objavljeno

24.10.2018.

Država

Podeli

Počelo je glasanje za „Eko bonton“, prvi izazov za učenike svih osnovnih škola u Srbiji u okviru projekta „Ne prljaj. Nemaš izgovor! – IZAZOV!“ SBB fondacije. Glasanje traje do 4. novembra 2018. godine.

Zadatak koji je u okviru izazova „Eko bonton“ zadat đacima bio je da napišu koja su to za njih najbitnija ekološka pravila kojih svi treba da se pridržavamo i naprave najkreativniji „Eko bonton“ kroz crtež, pismo, kolaž, šemu ili u bilo kojoj drugoj formi koja može da se predstavi kroz poster.

Najkreativniji rad osvaja nagradu koju pobedničko odeljenje odabere za svoju školu, u vrednosti od 2.500 evra.

Za glasanje je potrebno registrovati se na linku, a može se glasati za više radova, za svaki po jedanput.

„Ne prljaj. Nemaš izgovor – IZAZOV!“ je deo višegodišnje kampanje „Ne prljaj. Nemaš izgovor!“ i predstavlja neformalni vid ekološkog obrazovanja učenika osnovnih škola. Realizuje se kroz postavljanje izazova i pozivanja odeljenja svih osnovnih škola u Srbiji da učestvuju u konkursu na zadatu temu.

Projekat će trajati tokom cele školske 2018/2019 godine. Izazovi koji budu postavljeni osmišljeni su tako da samim učestvovanjem u njima deca aktivno menjaju svoju životnu sredinu i utiču na njenu zaštitu i očuvanje, navodi se na sajtu organizatora. Deca su podstaknuta da razvijaju ekološku svest i da se kroz timski rad i igru kreativno izraze, razviju samoinicijativu i pozitivne vrednosti.

Projekat „Ne prljaj. Nemaš izgovor! – IZAZOV!“ je dobio podršku Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Zavoda za unapeđivanje obrazovanja i vaspitanja.

Kampanja „Ne prljaj. Nemaš izgovor!“

Akcija čišćenja Srbije koju je kompanija SBB pokrenula 2015. godine, prerasla je u sveobuhvatnu kampanju „Ne prljaj. Nemaš izgovor!“ u organizaciji SBB fondacije, SBB-a i Total TV-a. Inicijativa je pokrenuta u cilju podizanja svesti o značaju zaštite životne sredine.

Do sada su sprovedene mnoge akcije, pa tako mobilni eko timovi SBB fondacije od proleća do zime svakodnevno čiste Beograd, a tokom vikenda organizovane su akcije čišćenja u ostalim gradovima Srbije.

Donirano je 21 dečije igralište u 19 gradova Srbije, a napravljena je i predstava “Ko to tamo prlja?”, nemenjena deci predškoloskog uzrasta.

U okviru kampanje je poklonjeno i 40.000 biorazgradivih kesa kroz akciju “Ne koristi plastične kese.”

Komentara: (5)
Iva Grkavac / 09.02.2019.

Sve super

ivo lola ribar / 13.02.2019.

Glasanje za skolu u Novom Sadu u ulici kraljevica marka 2a

Lela / 10.04.2019.

Glasam za OS,, Sveti Sava “ Backa Palanka, TIM III-2

MILICA / 10.04.2019.

Glasam za OS.Sveti Sava Backa Palanka Tim iii-2

Tesanović Tatjana / 06.06.2019.

OŠ ,, Jovan Cvijič“ Loznica

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Evropa uvećala broj punjača za električna vozila tri puta za tri godine

24. oktobar 2018. - Većina zemalja Evropske unije je već na kraju 2023. ispunila svoje ciljeve za 2024, pokazala je analiza T&E

rio tinto jadar rts debata

Debata o projektu Jadar: Srbija ne treba da se žrtvuje zarad dobrobiti Evrope vs. Dezinformacijama se plaše građani

24. oktobar 2018. - Široka javnost imala je priliku da od stručnjaka čuje detalje o projektu koji može da promeni život ne samo meštana doline Jadra, nego i cele Srbije

Neodovoljno zelenih površina u Beogradu povećava temperaturu za sedam stepeni

Temperatura u Beogradu sedam stepeni viša zbog nedovoljno zelenih površina

24. oktobar 2018. - Temperatura u centralnom delu Beograda je na gusto izgrađenim lokacijama u proseku sedam stepeni Celzijusa viša nego na zelenim površinama

evropski sud klimatske promene ljudsko pravo zene svajcarska penzionerke

Evropski sud za ljudska prava: Zaštita od klimatskih promena je ljudsko pravo

24. oktobar 2018. - Evropski sud za ljudska prava doneo je istorijsku presudu prema kojoj su vlade dužne da zaštite građane od posledica klimatskih promena