Otpad

PKS pokrenula Akademiju cirkularne ekonomije

Foto: UNDP

Objavljeno

11.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.09.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Privredna komora Srbije (PKS) je pokrenula Akademiju cirkularne ekonomije, namenjenu polaznicimama iz malih i srednjih preduzeća, sa ciljem da unaprede kvalitet i povećaju efikasnost procesa rada u svojim kompanijama, dajući pritom doprinos privrednom razvoju Srbije i i zaštiti životne sredine.

Akademije cirkularne ekonomije, koja je 7. septembra počela sa radom, naučiće polaznike kako da analiziraju i ocene efektivnost procesa rada i upotrebe materijala u svojoj kompaniji, kao i da sprovedu sistemske promene u pravcu cirkularnog poslovanja. Ideja „cirkularne ekonomije“ ima za cilj upotrebu i ponovnu upotrebu resursa, kako bi se smanjila i završila proizvodnja otpada, što zahteva temeljne promene u čitavom lancu vrednosti, saopštio je PKS.

„Privredna komora je sa početkom rada Akademije cirkularne ekonomije ušla u program transfera znanja, posebno ka sektoru malih i srednjih preduzeća, kako bi se pripremila za energetsku i ekološku tranziciju, radi jačanja konkurentnosti na regionalnom i svetskom tržištu“, rekao je Siniša Mitrović, savetnik predsednika Privredne komore Srbije.

„Cirkularna ekonomija je u osnovi kreiranje novog investicionog ciklusa u kojem će se u narednih nekoliko godina u oblasti upravljanja otpada i otpadnim vodama investirati više milijardi evra. Direktni benefiti su otvaranje novih radnih mesta, smanjenje opterećenja na životnu sredinu i prelazak na čiste tehnologije ponovnim iskorišćavanjem resursa koji su se do sada odlagali na deponije“, rekao je Slobodan Perović, pomoćnik ministra zaštite životne sredine.

„Uvođenjem cirkularne ekonomije, uz dugoročno ulaganje u sirovinsku i energetsku efikasnost, zamenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, doprinosi se realizaciji globalnih ciljeva održivog razvoja i ispunjavanju nacionalnih obaveza preuzetih Sporazumom iz Pariza o klimatskim promenama“, rekao je Žarko Petrović, UNDP programski analitičar.

Sistem proizvodnje i potrošnje u velikom broju kompanija u Srbiji i dalje funkcioniše po linearnom modelu „uzmi – koristi/napravi – odloži“, pri čemu se prirodni resursi koriste za proizvodnju proizvoda koji će biti bačeni na kraju njihovog životnog veka, navodi se u saopštenju PKS.

PKS je Akademiju cirkularne ekonomije pokrenula u saradnji sa centrom Cirekon i uz podršku EIT Climate-KIC i UNDP projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“.

U decembru 2015. godine, Evropska komisija usvojila je novi ambiciozni paket mera o cirkularnoj ekonomiji, koji se u velikoj meri odnosi na izmene regulative u oblasti upravljanja otpadom i dizajna proizvoda. Paket uključuje četiri zakonska predloga za uvođenje novih ciljeva upravljanja otpadom koji se tiču ponovne upotrebe, reciklaže i odlaganja otpada.

U izradi je i novi okvir za poboljšanje materijalne efikasnosti u proizvodnji kroz unapređenje direktive o ekodizajnu, a biće obuhvaćen i čitav životni ciklus proizvoda. Postojeći zahtevi eko dizajn direktive biće dopunjeni merama koje produžavaju životni vek proizvoda, poboljšavaju mogućnosti ponovne upotrebe komponenti i recikliranog materijala i podstiču upotrebu već iskorišćenih i recikliranih komponenti u proizvodima, podseća se u saopštenju UNDP.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

spalionice otpada

Grčka opština Eordea ne želi spalionicu komunalnog otpada

11. septembar 2018. - Grčka planira izgradnju šest postrojenja za proizvodnju energije iz otpada koja bi pokrila celokupnu teritoriju zemlje

EU donirala Srbiji 240 miliona evra zivotnu sredinu energetsku efikasnost

EU donirala Srbiji 240 miliona evra za životnu sredinu, energetsku efikasnost

11. septembar 2018. - Srbiji su iz IPA fondova EU odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 240 miliona evra za projekte vredne ukupno 325,2 miliona evra

Goruci problem, Zasto deponije u Srbiji svakodnevno gore

Goruće pitanje: Zašto na deponijama u Srbiji svakodnevno izbijaju požari

11. septembar 2018. - Neadekvatno upravljanje otpadom, metan i zapaljivi materijali glavni su uzroci požara na deponijama, koji ugrožavaju zdravlje i životnu sredinu.

Savet Evrope Severnu Makedoniju unapredi zivotnu sredinu zastiti Rome nesrazmernih rizika

Savet Evrope pozvao Severnu Makedoniju da unapredi životnu sredinu, zaštiti Rome od nesrazmernih rizika

11. septembar 2018. - Severna Makedonija bi trebalo da premosti jaz između svojih obaveza i realnosti u pogledu ljudskih prava Roma i zaštite životne sredine, objavio je Savet Evrope