OIE

Odobren nacrt energetske dozvole za HE Vranduk

hidroelektrana Vranduk energetska dozvola

Foto: EPBiH

Objavljeno

09.11.2016.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.11.2016.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije utvrdilo je nacrt energetske dozvole za izgradnju hidroelektrane (HE) Vranduk na reci Bosni.

Ministarstvo je odobrilo nacrt energetske dozvole Elektroprivredi BiH (EPBiH) za izgradnju HE Vranduk čija će instalisana snaga biti 19.63 megavata, dok je planirana godišnja proizvodnja električne energije 96 gigavat-sati. U postupku izdavanja energetske dozvole za izgradnju ove hidroelektrane, Ministarstvo je dobilo prethodnu saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

U saopštenju za javnost koje je objavljeno na sajtu Ministarstva energije, rudarstva i industrije i u jednom dnevnom listu navodi se da se sve zainteresovane strane slobodno mogu uključiti u proces izdavanja dozvole i dostaviti svoje komentare na njen nacrt do 18. novembra, kada ističe rok.

Radovi na izgradnji pomoćnih objekata za sada teku po planu predviđenom za izvođenje pripremnih radova, objavljeno je na zvaničnom sajtu EPBiH. Izvođenje radova povereno je austrijskoj kompaniji Strabag i hrvatskom Končaru koji trenutno rade na izgradnji nasipa. Njegovom izgradnjom voda iz reke Bosne biće preusmerena, što će omogućiti iskopavanje jame kako bi se postavili temelji brane, dodaju iz EPBiH.

Prvi posleratna hidroelektrana EPBiH

Radovi na izgradnji ovog postrojenja za proizvodnju zelene energije čija je vrednost 57,4 miliona evra zvanično su počeli u septembru ove godine na području grada Zenice u centralnoj Bosni i Hercegovini. Vranduk će biti protočna hidroelektrana koja će koristiti vodu iz reke Bosne, a činiče je više jedinica koje će funkcionisati kao celina.

Hidroelektrana Vranduk je prvi posleratni projekat ove vrste koji realizuje JP Elektroprivreda BiH i od koga se očekuje da poveća udeo obnovljivih izvora energije u proizvodnji struje, kao i da smanji emisiju ugljen-dioksida. Projekat je podržala Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska investiciona banka sa 63 miliona evra, dok jedan deo radova finansira državna preduzeće sa 22 miliona konvertibilnih maraka (11,24 miliona evra) sopstvenih sredstava. Prema planiranoj dinamici radova, hidroelektrana bi trebalo da bude puštena u rad 11. novembra 2019. godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

9. novembar 2016. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

9. novembar 2016. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

9. novembar 2016. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

9. novembar 2016. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti