Životna sredina

Od prodaje emisija CO2 Hrvatska će prihodovati 116 miliona evra

Od prodaje emisija CO2 Hrvatska ce prihodovati 116 miliona evra

Photo: Pixabay

Objavljeno

22.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatske će od aukcijske prodaje emisionih jedinica gasova sa efektom staklene bašte do 2020. godine prihodovati 116 miliona evra (867,5 miliona kuna), od čega će za sprovođenje mera ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promenama biti potrošeno 110 miliona evra (825 miliona kuna), a preostalih šest miliona evra (43 miliona kuna) završiće u državnom budžetu.

Ovo je, kako prenose hrvatski mediji, predviđeno planom korišćenja finansijskih sredstava dobijenih od prodaje emisionih jedinica CO2 na aukcijama do 2020. godine koji je usvojila vlada ove zemlje. Plan je donet u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti vazduha.

Prihod od 116 miliona evra (867,5 miliona kuna) zasnovan je na predviđenoj ceni emisionih jedinica i očekivanim  količinama jedinica koje će se prodati putem aukcija.

“Hrvatskoj je dodeljeno 18.286.692 emisionih jedinica ili 18,3 miliona tona ugljen-dioksida do 2020. Godine. S druge strane, pretpostavlja se da će cena tone CO2 biti u proseku oko 6,3 evra od 2017. do 2020. godine”, navode mediji iz susedne države.

Sistem trgovine emisionim jedinicama Evropske unije (EU Emissions Trading System – EU ETS) uvela je Evropska unija 2003. godine kako bi se na ekonomski efikasan način smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte u industrijskom sektoru.

Sistem funkcioniše tako što države izdaju kompanijama tačno određeni broj emisionih jedinica, i to besplatno ili prodajom na tenderima. Jedinicama se može trgovati, pa firma koja emituje više CO2 od broja jedinica koje ima, mora da ih kupi na tržištu, dok u suprotnoj situaciji može da ih proda.

Treća faza Sistema trgovine emisijama u EU

U EU ETS sistem je uključena proizvodnja električne i toplotne energije, zatim rafinerije, čeličane i proizvođači gvožđa, aluminijuma, metala, cementa, kreča, stakla, keramike, pulpe, papira, kartona, kiselina i organiskih materija, kao i sektor vazdušnog saobraćaja.

Hrvatska se uključila u EU ETS januara 2013 godine. Tada je započela treća faza ovog sistema, koja se završava 2020. godine.

Treće razdoblje EU-ETS-a ima znatno stroža pravila u odnosu na prethodna dva razdoblja. U trećoj fazi sektor energetike više ne može da dobija besplatne emisione jedinice CO2.

Emisije iz sektora, koji su obuhvaćeni EU ETS sistemom, do 2020. godine trebalo bi da budu 21 odsto niže u odnosu na 2005. godinu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

svet globalno zagrevanje temperatura vrucine klimatske promene

Stopa globalnog zagrevanja naglo porasla posle 2015.

22. februar 2018. - Stefan Ramstorf i Grant Foster tvrde da imaju najjače dokaze dosad da se globalno zagrevanje ubrzalo, na stopu od oko 0,35 stepeni Celzijusa

Bugarsko selo Starcevo ustalo da spasi sumu od projekta solarne elektrane

Bugarsko selo Starčevo ustalo da spasi šumu od projekta solarne elektrane

22. februar 2018. - Jedan fotonaponski projekat u jugozapadnoj Bugarskoj predviđa seču 30 hektara šume. Ispod nje je selo Starčevo, koje je odlučno da je zaštiti.

Opasnost od egzodusa bombardovani pogoni desalinizaciju vode Persijskog zaliva

Opasnost od egzodusa – bombardovani pogoni za desalinizaciju vode oko Persijskog zaliva

22. februar 2018. - Iranski rat bi mogao teško da poremeti snabdevanje vodom u regionu, a posebno pogone za desalinizaciju, pored ekološke katastrofe

hrvatska zagadjenje vazduha izvestaj

Hrvatska smanjila emisije materija koje zagađuju vazduh 38 do 98 odsto

22. februar 2018. - Informativni izveštaj o inventaru emisija zagađujućih materija u vazduhu za 2026. godinu obuhvata razdoblje od 1990. do 2024. godine