Životna sredina

Od prodaje emisija CO2 Hrvatska će prihodovati 116 miliona evra

Od prodaje emisija CO2 Hrvatska ce prihodovati 116 miliona evra

Photo: Pixabay

Objavljeno

22.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatske će od aukcijske prodaje emisionih jedinica gasova sa efektom staklene bašte do 2020. godine prihodovati 116 miliona evra (867,5 miliona kuna), od čega će za sprovođenje mera ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promenama biti potrošeno 110 miliona evra (825 miliona kuna), a preostalih šest miliona evra (43 miliona kuna) završiće u državnom budžetu.

Ovo je, kako prenose hrvatski mediji, predviđeno planom korišćenja finansijskih sredstava dobijenih od prodaje emisionih jedinica CO2 na aukcijama do 2020. godine koji je usvojila vlada ove zemlje. Plan je donet u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti vazduha.

Prihod od 116 miliona evra (867,5 miliona kuna) zasnovan je na predviđenoj ceni emisionih jedinica i očekivanim  količinama jedinica koje će se prodati putem aukcija.

“Hrvatskoj je dodeljeno 18.286.692 emisionih jedinica ili 18,3 miliona tona ugljen-dioksida do 2020. Godine. S druge strane, pretpostavlja se da će cena tone CO2 biti u proseku oko 6,3 evra od 2017. do 2020. godine”, navode mediji iz susedne države.

Sistem trgovine emisionim jedinicama Evropske unije (EU Emissions Trading System – EU ETS) uvela je Evropska unija 2003. godine kako bi se na ekonomski efikasan način smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte u industrijskom sektoru.

Sistem funkcioniše tako što države izdaju kompanijama tačno određeni broj emisionih jedinica, i to besplatno ili prodajom na tenderima. Jedinicama se može trgovati, pa firma koja emituje više CO2 od broja jedinica koje ima, mora da ih kupi na tržištu, dok u suprotnoj situaciji može da ih proda.

Treća faza Sistema trgovine emisijama u EU

U EU ETS sistem je uključena proizvodnja električne i toplotne energije, zatim rafinerije, čeličane i proizvođači gvožđa, aluminijuma, metala, cementa, kreča, stakla, keramike, pulpe, papira, kartona, kiselina i organiskih materija, kao i sektor vazdušnog saobraćaja.

Hrvatska se uključila u EU ETS januara 2013 godine. Tada je započela treća faza ovog sistema, koja se završava 2020. godine.

Treće razdoblje EU-ETS-a ima znatno stroža pravila u odnosu na prethodna dva razdoblja. U trećoj fazi sektor energetike više ne može da dobija besplatne emisione jedinice CO2.

Emisije iz sektora, koji su obuhvaćeni EU ETS sistemom, do 2020. godine trebalo bi da budu 21 odsto niže u odnosu na 2005. godinu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Milica Lukic, odrzivo vencanje, eko mlada

Eko mlada Milica Lukic proslavila ljubav održivim venčanjem

22. februar 2018. - Primer Milice Lukić, istraživačice i ekološke aktivistkinje, pokazuje da proslava ljubavi može biti jednako svečana i dirljiva, ali i održiva.

WISE Srbija mreža žena, pod pokroviteljstvom Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), objavila je konkurs za izbor Liderke održive energetike za 2025. godinu.

Srbija bira Liderku održive energetike 2025. – prijave otvorene do 10. septembra

22. februar 2018. - WISE Srbija mreža žena, pod pokroviteljstvom Nemačke razvojne saradnje GIZ, objavila je konkurs za izbor Liderke održive energetike za 2025. godinu.

Za izgradnju solarne elektrane Deanovec u Hrvatskoj nije potrebno sprovodjenje procene uticaja na zivotnu sredinu

Projekat solarne elektrane Deanovec kod Zagreba uslovno prošao ekološku procenu

22. februar 2018. - Za izgradnju solarne elektrane Deanovec od 65,7 megavata nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu niti ocena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

22. februar 2018. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane