Klimatske promene

Oboren prvi rekord ove godine: januar 2024. najtopliji u istoriji

2024, najtopliji januar u istoriji merenja

Foto: Freepik

Objavljeno

08.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.02.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nakon najtoplije 2023. godine, u 2024. je zabeležen najtopliji januar u istoriji i ujedno osmi uzastopni mesec u kojem su globalne temperature dostigle rekordne visine, pokazuje izveštaj Kopernikove Službe za posmatranje klimatskih promena (C3S).

Januar 2024. godine imao je globalnu prosečnu temperaturu vazduha od 13,14 stepeni Celzijusa, što je nadmašilo prethodni rekord postavljen 2020. godine za 0,12 stepeni. Prosečna januarska temperatura bila je 1,66 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa (period od 1850. do 1900. godine), piše u izveštaju C3S.

U odnosu na period od 1991. do 2020. januarske temperature u Evropi su varirale i to znatno ispod proseka na severu kontinenta, dok su na jugu bile značajno iznad proseka.

Izvan Evrope, temperature su bile znatno iznad proseka u severozapadnoj Africi, Bliskom istoku i centralnoj Aziji, dok su bile ispod proseka u centralnom delu SAD-a i većem delu istočnog Sibira.

Rekordno visoka temperatura mora za januar

Prirodni fenomen El Niño je počeo da slabi u ekvatorijalnom delu Pacifika, ali temperature morskih voda su ostale na neuobičajeno visokom nivou, kažu naučnici iz C3S.

Prosečna temperatura površine mora dostigla je 20,97 stepeni Celzijusa, što je rekord za januar. Ukoliko posmatramo sve mesece, temperatura izmerena u januaru 2024. druga je najviša temperatura mora ikada zabeležena. Prvo mesto drži rekord postavljen u avgustu 2023. godine sa 20,98 stepeni Celzijusa.

S obzirom na ove zabrinjavajuće trendove, Samanta Berdžes, zamenica direktora C3S-a, je istakla da osim što smo 2024. godinu počeli najtoplijim januarom u istoriji već smo takođe i doživeli period od 12 meseci sa temperaturama višim od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na preindustrijski period.

„Brze redukcije emisija gasova sa efektom staklene bašte jedini su način da se zaustavi rast globalnih temperatura“, poručila je Berdžes

Suvi uslovi u Australiji i Čileu doprineli požarima

U pogledu leda na moru, u Arktiku je obim leda bio blizu proseka, i najviši za januar od 2009. godine. Ipak, obim leda na Antarktiku bio je šesti najniži za januar,  za 18 odsto ispod proseka.

Što se tiče hidroloških promena, januar 2024. godine bio je kišovitiji od proseka u velikim delovima Evrope, s olujama koje su uticale na severozapadnu i jugozapadnu Evropu. Sušniji od proseka uslovi viđeni su na jugoistoku i severu Španije i Magrebu, jugu Ujedinjenog Kraljevstva, Irskoj, istočnom Islandu, većem delu Skandinavije, delu severozapadne Rusije i istočnom Balkanu.

Izvan Evrope, bilo je kišovitije od proseka u nekoliko regiona, uključujući zapadni i jugoistočni deo SAD-a, veliki deo Evroazije, jugoistočnu Južnu Ameriku, jugoistočnu Afriku i severnu i istočnu Australiju. Sušniji od proseka uslovi viđeni su u delovima Kanade, Roga Afrike, Arapskom poluostrvu i jugoistočnoj Aziji. U Australiji i Čileu, ovi suvi uslovi doprineli su razvoju razornih požara.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

8. februar 2024. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II

klimatske promene kompanije lista strategije analiza procena amazon ford gugl meta gm

Vodeće globalne korporacije i dalje nemaju kredibilne strategije za klimatske promene (lista)

8. februar 2024. - Nijedna od 20 kompanija ocenjenih u okviru dubinskih analiza sektora ne pokazuje klimatsku strategiju razumnog ili visokog integriteta

toplotni talasi ekstremne vrucine privreda ekonomija hrana

Toplotni talasi i ekonomija – kakve su posledice

8. februar 2024. - Osim užasnog danka u ljudskim životima, toplotni talasi značajno utiču na ekonomiju, poručio je ekonomista Evropske centralne banke

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040 godine

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040. godine

8. februar 2024. - Predloženom izmenom Evropskog klimatskog zakona bi cilj umanjenja neto emisija gasova s efektom staklene bašte za 2040. bio postavljen na 90 procenata