Električna energija

Novi načini interakcije prozjumera sa energetskim tržištem i operatorima mreža

Slika: ETIP SNET

Objavljeno

25.02.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

25.02.2019.

Država

Komentari

0

Podeli

Austrijski institut za tehnologiju sprovodi LEAFS projekat, koji se bavi izazovima nastalim zbog sve većeg broja prozjumera. Projekat želi da uključi građane u evropsku energetsku tranziciju uspostavljanjem novih načina interakcije sa energetskim tržištem i operatorima mreža.

Tekst o projektu objavljen je u okviru European Technology and Innovation Platform Smart Networks for Energy Transition – „ETIP SNET Energetske priče„, koje su osmišljene sa idejom da se građanima približe uspešne primene tehnologija u energetskoj tranziciji, često razvijene kroz javno finansiranje, uz naglašavanje, gde god je to moguće, direktne koristi za potrošače.*

Funkcionisanje prozjumera podrazumeva rešavanje nekoliko izazova

Izvesno je da će se ponašanje potrošača u pogledu sopstvenih energetskih potreba promeniti u budućnosti.

Korisnici energije više neće biti samo jednostavni potrošači električne energije, gasa ili toplotne energije, već prozjumeri koji proizvode energiju putem, na primer, fotonaponskih panela (solarni paneli) instaliranih na ili oko njihovih kuća i koji koriste inovativnu opremu poput toplotnih pumpi, uređaja za skladištenje energije (baterije) i električnih vozila, koja će „komunicirati“ sa energetskim tržištem kroz različite cenovne mehanizme, kao što su, na primer, vremenski promenljive tarife.

Funkcionisanje prozjumera podrazumeva rešavanje nekoliko izazova. Na primer, pojaviće se problemi u distributivnim mrežama ako veliki broj prozjumera u isto vreme reaguje na nisku ili visoku cenu na tržištu. Istovremena reagovanja mogu dovesti do kvarova u sistemu koji potencijalno mogu da izazovu prekide u snabdevanju.

Rešenje za ove probleme mogu biti nove komunikacione tehnologije: nove aplikacije za mobilne telefone i kompjutere mogu pomoći u upravljanju snabdevanjem potrošača automatski uzimajući u obzir cenu električne energije koju delimično određuje i to u kakvim su interakcijama prozjumeri na tržištu.

Takve aplikacije bi se koristile za pametno upravljanje uređajima (uključivanje/isključivanje, podešavanje temperature…) kako bi se balansirale energetske potrebe prozjumera i efekat njihovih akcija na stabilnost elektroenergetskog sistema. Međutim, pre nego što takve sveobuhvatne aplikacije postanu uobičajene, potrebno je neko istraživanje o alatima koji mogu da obezbede energetsku mrežu sa potrebnom fleksibilnošću.

Fleksibilnost se shvata kao sposobnost energetskog sistema da brzo reaguje i prilagodi se promenama u ponudi i potražnji energije uz istovremeno održavanje stabilne ravnoteže između njih.

Kako efikasno povećati fleksibilnost energetskog sistema?

LEAFS projekat, koji sprovodi Austrijski institut za tehnologiju, ima za cilj da pokaže kako obezbediti fleksibilnost kupaca koji su priključeni na niskonaponsku mrežu na grid friendly način i bez dodatnih skupih investiranja u mrežu.

U tu svrhu, LEAFS sprovodi terenska ispitivanja u tri različita regiona Austrije sa različitim pristupima:

  • Lokalno skladište kojim upravlja snabdevač energijom. U selu Heimschuh, LEAFS je instalirao veliki skladišni sistem (100kW/100kWh), kojim upravlja lokalni snabdevač energijom. Skladište koristi zajednica od 10 prozjumera i u isto vreme može da obezbedi stabilnost mreže i tržišne usluge. Na primer, skladište može da učestvuje na spot tržištu tako što kupuje električnu energiju kada je jeftina i prodaje je kada je skupa.
  • Finansijski podsticaji za kupce. Dodatni test u mestu Eberstalzell je organizovan kako bi se analizirao efekat novih podsticaja za prozjumere da obezbede fleksibilnost na način koji je grid friendly i u pravo vreme. Više od 100 domaćinstava dobija bonus kada troše električnu energiju u vreme kada je visoka lokalna proizvodnja fotonaponskih sistema (poput solarnih panela). Klijenti su informisani o bonusima putem aplikacije.
  • Fotonaponsko kućno skladište koje pruža mrežne i tržišne usluge. U selima Eberstalzell i Kostendorf, LEAFS je postavio tri fotonaponska kućna skladišta koja se mogu koristiti za dodatne mrežne i tržišne usluge. Lokalni operator distributivnog sistema obavlja monitoring i kontrolu i upravlja mrežom kako bi se izbegli prekidi u snabdevanju.

Rezultati

Projekat LEAFS pokazuje kako tri aktera (prozjumer, operator, tržište) mogu dinamički da komuniciraju bez prekida u snabdevanju ili drugih problema u infrastrukturi ili za potrošače.

Nakon nekoliko meseci uspešnog testiranja na terenu, partneri projekta LEAFS su uvereni da će testirana infrastruktura dovesti do pozitivnih rezultata za prozjumere. Projekat doprinosi energetskoj tranziciji EU tako što olakšava ulazak prozjumera i potrošača na energetsko tržište – proizvodnjom i prodajom uskladištene energije oni će doprineti stvaranju fleksibilnog tržišta energije koje će omogućiti grid friendly aktiviranje fleksibilnosti.

Što više prozjumeri budu prihvatali tehnologije kao što su one koje je testirao LEAFS, to će operatori mreža imati više mogućnosti za fleksibilnost, što dalje znači da će imati više opcija za integraciju obnovljivih izvora energije (OIE) na tržište i veću kontrolu potrošnje od strane prozjumera.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Slovenija-Energetskim-zakonom-efikasnost-dekarbonizaciju

Slovenija novim Energetskim zakonom podstiče efikasnost, dekarbonizaciju

25. februar 2019. - Slovenija novim Energetskim zakonom uređuje podsticaje za zelenu energiju, dekarbonizaciju ugljarskih područja i mere energetske efikasnosti

eu nekp solar ciljevi mreze fleksibilnost

Članice EU ažurirale NEKP-ove: Ciljevi za solar uvećani 90 odsto do 2030.

25. februar 2019. - Povećanje ciljeva ne prati planiranje mreža i razvoj fleksibilnosti, što ugrožava energetsku tranziciju, navodi SolarPower Europe

norveska vetar brod amonijak vodonik arkticki krug p2xfloater

Norvežani pokrenuli projekat za proizvodnju vodonika i amonijaka na plutajućem postrojenju u Arktičkom krugu

25. februar 2019. - Norveška kompanija H2Carrier podnela je zahtev za dobijanje dozvola za gradnju dva vetroparka velike snage

Mitsubishi Power EPS u sistem za odsumporavanje TENT u A

Mitsubishi Power predao EPS-u sistem za odsumporavanje u TENT-u A

25. februar 2019. - Nakon Kostolca B, i u Termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu konačno je pušten u rad sistem za odsumporavanje, pa će vazduh biti čistiji