Električna energija

Novi dalekovod povezao mreže Srbije i Rumunije, kapacitet za prenos struje uvećan 80 odsto

srbija rumunija dalekovod pancevo resica prenosna mreza struja

Foto: EMS

Objavljeno

03.02.2025.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.02.2025.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Puštanjem u rad drugog sistema u okviru novog dalekovoda između Rumunije i Srbije prekogranični kapacitet za prenos električne energije između dve zemlje povećan je sa 500 MW na 900 MW odnosno za 80 odsto. Između dve zemlje već postoji jedan dalekovod Hidroelektrana Đerdap 1 – Porcile de Fier (rum. Portile de Fier).

Prvi sistem dalekovoda od 400 kilovolta (kV) Pančevo-Rešica pušten je u rad u novembar, a sada je to urađeno i sa drugim sistemom. Dalekovod spaja trafostanice Pančevo 2 i Rešica i stvara uslove za rast uvoza i izvoza električne energije između dve zemlje, kao povećanje stabilnosti snabdevanja i elektroenergetskih sistema Rumunije i Srbije, ali i Jugoistočne Evrope.

Dalekovod je deo veoma važnog Transbalkanskog koridora za prenos električne energije. To je projekat koji spaja Rumuniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Italiju. Poslednje dve države povezane su podmorskim kablom. Dosad je izgrađeno više deonica u svim ovim državama, dok je nekoliko u izgradnji.

Srbija je svoju deonicu dalekovoda Pančevo-Rešica pustila u rad u decembru 2017. Dvosistemski dalekovod u Srbiji je dugačak 68 kilometara i sastoji se od 203 čelično-rešetkasta stuba, a u Rumuniji ima 206 stubova i dugačak je 62 kilometra.

Prekogranični kapacitet bi mogao dodatno da se poveća za još oko 200 MW

U Elektromreži Srbije (EMS) kažu za Balkan Green Energy News da je do puštanja u rad rumunske deonice, srpska deonica bila višestruko korisna za stabilnost snabdevanja električnom energijom u istočnom delu zemlje. Podsećaju da je u prethodnim godinama prosečni neto prenosni kapacitet (eng. NTC) sa Rumunijom iznosio 500 MW u oba smera.

„Uključenjem interkonektivnog dalekovoda Pančevo-Rešica usaglašena vrednost mesečnog kapaciteta i za januar i za mesec februar bila je 900 MW u oba smera. Na taj način je vrednost prenosnog kapaciteta povećana 300-400 MW i za uvoz i za izvoz na granici Srbija-Rumunija“, objašnjavaju u srpskoj kompaniji.

Postoje, kako navode u EMS-u, i dodatni kapaciteti koji se mogu i na dnevnom nivou alocirati što bi bilo i dodatnih 200 MW odnosno ukupna vrednost bi dostigla 1.100-1.200 MW ukoliko bi bilo potrebe i ukoliko bi se rumunski operator prenosnog sistema Tranelectrica sa tim saglasila.

Svaka nova interkonekcija je značajna kako za Srbiju, tako i za region, sa aspekta sigurnosti rada prenosnog sistema, ističu u EMS-u.

Transelectrica: Prilika za integraciju obnovljive energije

Transelectrica je saopštila da novi dalekovod predstavlja jedanaesti 400 kV dalekovod koji ova zemlja ima na granicama sa sussedima.

Na taj način kompanija, kako se dodaje, potvrđuje posvećenost razvoju energetske infrastrukture i regionalnog tržišta električne energije.

Dalekovod Rešica-Pančevo doprinosi stabilnosti rumunskog, ali i prenosnog sistema Jugoistočne Evrope, smanjuje zagušenja na prekograničnim kapacitetima Srbije i Rumunije, povećava razmenu energije u regionu, stvara uslove za integrisanje obnovljivih izvora energije, navela je kompanija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Americka firma obustavila razvoj natrijumskih baterija postao neisplativ

Američka firma obustavila razvoj natrijumskih baterija – postao neisplativ

3. februar 2025. - Bedrock Materials je u SAD osvojio poverenje investitora radom na razvoju tehnologije natrijumskih baterija, ali je odlučio da odustane

hrvatska socijalni plan za klimatsku politiku zelena tranzicija

Hrvatska će potrošiti 1,6 milijardi evra na mere iz Socijalnog plana za klimatsku politiku

3. februar 2025. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku

Turska glavnog cvorista prenos zelene struje EU

Turska se nadmeće za poziciju glavnog čvorišta za prenos zelene struje u EU

3. februar 2025. - Turska, Azerbejdžan, Gruzija i Bugarska pokreću projekat za prenos struje koji bi mogao da bude konkurent predloženoj podmorskoj vezi Gruzije i Rumunije

bih hidroelektrane epbih vranduk janjici presuda sud

Sud oborio ekološke dozvole za projekte HE Janjići i HE Vranduk koje razvija EPBiH

3. februar 2025. - Projekte hidroelektrana Janjići i Vranduk na reci Bosni razvija Elektroprivreda Bosne i Hercegovine već više godina