Klimatske promene

Niklo kao ja – A1 pravi kišne bašte za sprečavanje poplava u gradovima Srbije

Projekat A1 kompanije „niklo kao ja“, malim koracima ka odrzivom poslovanju

Foto: Darko Radulović / A1 Srbija

Objavljeno

24.05.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

24.05.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Izazovi sa kojima se svet danas suočava promenili su način poslovanja kompanija. Profit nije više jedini pokazatelj uspeha. Odgovorno poslovanje postaje zahtev opstanka. Svesna izazova današnjice, kompanija A1 nizom aktivnosti doprinosi zaštiti životne sredine. „Niklo kao ja“ je njen najnoviji društveno odgovorni projekat u kom će 10 gradova u Srbiji dobiti kišne bašte.

Po rečima direktora kompanija A1 Slovenija i A1 Srbija Dejana Turka, ovaj operater telekomunikacionih sistema je od početka svog poslovanja ekomotivisan. „Kao kompanija strateški posvećena održivosti, svesni smo svoje uloge i uticaja na ekonomske, obrazovne, društvene i ekološke promene. Krenuli smo od nas samih i naše infrastrukture – prvo upotrebom zelene električne energije u 2021, da bismo već 2022. bili prva kompanija koja je uvela solarne panele u Srbiji i u okviru cele A1 grupe. Smanjili smo ukupne emisije CO2 za 33% u 2022. godini“, rekao je na promociji projekta Niklo kao ja.

Kišne bašte kao odgovor na klimatske promene

Zbog obilnih padavina, neretko se dešava da su gradovi poplavljeni, jer se kanalizaciona mreža preoptereti. Rešenje ovog problema je vrlo jednostavno, a to je postavljanje kišnih bašti.

A1 će uz podršku Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i u okviru projekta Niklo kao ja, u 10 gradova Srbije formirati 10 kišnih bašti: u Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Novom Pazaru, Smederevu, Kragujevcu, Čačku, Nišu, Bečeju i Somboru.

A1 Srbija, Darko Radulović 1
Foto: Darko Radulović / A1 Srbija

Svrha kišnih bašti, urbanih zelenih površina, jeste smanjenje katastrofalnih posledica padavina, poplava i pojava klizišta u urbanim sredinama, objasnio je Branko Stajić, dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu.

„Implementacija održivih  rešenja za održive gradove je oblast zelene infrastrukture, koja se još naziva i klimatska infrastruktura. Kišne bašte su upravo jedan od elementa koji obezbeđuje kvalitetniju životnu sredinu u urbanim sredinama, rekla je Nevena Vasiljević, vanredna profesorka Šumarskog fakulteta.

Opstanak gradova je glavna motivacija Milice Damnjanović Zantvoort, pejzažne arhitektice koja radi na ovom projektu. „Kišne bašte su jednostavno i priuštivo rešenje za posledice klimatske krize“, rekla je i dodala da svi gradovi imaju potencijal da postanu održivi ukoliko se ujedini struka, građani i cela zajednica.

Način funkcionisanja i održavanje

Kišne bašte se prave tako što se u udubljenje u zemljištu zasade biljke. Kada padne velika količina vode na sivu infrastrukturu, ta voda se slije u zelenu infrastrukturu. Ona je zadržava i rasterećuje kanalizacionu mrežu i rečne mreže. Sakupljena voda, zahvaljujući različitoj dubini korenovog sistema biljaka, stiže do podzemnih voda u roku od 24 sata.

Održavanje kišnih bašti je vrlo jednostavno. Koriste se visoke biljke koje nije moguće ukrasti ili izgaziti i biljke koje se same razmnožavaju.

Lokalno stanovništvo imaće priliku da zajedno sa profesionalnim baštovanima, ali i uz pomoć zaštitnih lica projekta, glumice Mione Marković i putopisca i TV autora Andreja Maričića, radi na istom zadatku: kreiranju i uređenju kišne bašte, u skladu sa potrebama svakog grada ponaosob. Već sledeće godine će biti napravljen izbor za najlepšu kišnu baštu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Nemacka Srbiju energijom cistih izvora i zastiti zivotne sredine

Nemačka podržava Srbiju u snabdevanju energijom iz čistih izvora i zaštiti životne sredine

24. maj 2023. - Srbija i nemačka razvojna banka KfW su potpisale sporazum o zajmu od 135 miliona evra za drugu fazu kreditnog programa DPO II

klimatske promene kompanije lista strategije analiza procena amazon ford gugl meta gm

Vodeće globalne korporacije i dalje nemaju kredibilne strategije za klimatske promene (lista)

24. maj 2023. - Nijedna od 20 kompanija ocenjenih u okviru dubinskih analiza sektora ne pokazuje klimatsku strategiju razumnog ili visokog integriteta

toplotni talasi ekstremne vrucine privreda ekonomija hrana

Toplotni talasi i ekonomija – kakve su posledice

24. maj 2023. - Osim užasnog danka u ljudskim životima, toplotni talasi značajno utiču na ekonomiju, poručio je ekonomista Evropske centralne banke

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040 godine

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040. godine

24. maj 2023. - Predloženom izmenom Evropskog klimatskog zakona bi cilj umanjenja neto emisija gasova s efektom staklene bašte za 2040. bio postavljen na 90 procenata