Životna sredina

Niču sadnice lekovitog bilja na deponijama jalovine rudnika uglja Pljevlja

Rudnik uglja Pljevlja zapoceo projekat sadnje lekovitog bilja

Foto: Rudnik uglja Pljevlja

Objavljeno

05.10.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.10.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Rudnik uglja Pljevlja, koji posluje u okviru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), u sklopu rekultivacije zemljišta započeo je projekat sadnje lekovitog bilja. Rudnik je, takođe, krenuo i u pripreme za realizaciju investicije u Cementaru.

Rudnik uglja Pljevlja sadi timijan, žalfiju, miloduh i dve vrste lavande na parceli od četiri hektara u blizini Separacije – na odlagališnom prostoru nekadašnjeg lokaliteta Cementare. Sadnja se obavlja na deponijama ili odlagalištima jalovine.

Reč je o projektu u koji je Rudnik odlučio da uđe nakon posete izvršnog direktora Milana Lekića preduzeću „Ljbilje“ iz Ljubinja koje se bavi proizvodnjom, otkupom i preradom lekovitog, začinskog i aromatičnog bilja, saopštio je Rudnik uglja.

Vlada Crne Gore planira da se u Pljevljima sprovedu investicije u skladu sa svim ekološkim standardima, vodeći računa o principima pravedne tranzicije

Radove na sadnji lekovitog bilja obišli su i predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija, državni sekretar za energetiku i rudarstvo Marko Perunović i generalni direktor Direktorata za energetiku i energetsku efikasnost Vladimir Durutović. Oni su sa izvršnim direktorom Milanom Lekićem i predsednikom Odbora direktora Dušanom Janjuševićem, pregovarali oko realizacije investicije u izgradnju Cementare.

Perunović i Durutović su podržali sadnju lekovitog bilja i istakli da je osnovna zamisao da u Pljevljima, u srednjoročnom periodu, zažive investicije koje će biti realizovane u skladu sa svim ekološkim standardima, posebno vodeći računa o postulatima „pravedne tranzicije“.

Poslednjih nedelja u Crnoj Gori se vodi polemika da li sprovesti ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja ili ne, što bi imalo veliki uticaj i na Rudnik Pljevlja, koji najveći deo svoje robe prodaje ovoj elektrani.

Moguća sadnja lekovitog bilja na 100 hektara

Milan Lekić, izvršni direktor Rudnika, izjavio je da je reč o probnoj, jesenjoj sadnji, na osnovu koje će doneti odluku da li će ući u posao sadnje lekovitog bilja na površinama od oko 100 hektara.

Ukoliko se ispostavi da su Pljevlja prikladan ambijent za ovaj posao, a na to su ukazala i određena ispitivanja klime i zemljišta, stvoriće se sve pretpostavke da se uđe u jedan širi poslovni zamah koji će rezultirati i otvaranjem destilerije za proizvodnju eteričnih ulja, istakao je on.

Rudnik je u obavezi da sprovede rekultivaciju zemljišta, a poslovodstvo smatra da je bolje da se zemljište zasadi lekovitim biljem nego detelinom

Rudnik ima adekvatne površine, kao što su Jagnjilo sa oko 40 hektara, Kotu 810 sa oko 30 hektara i unutrašnje odlagalište Kutlovača sa oko 20k hektara.

Ukoliko bude sve teklo po planu, u bliskoj budućnosti, ovaj projekat, prema rečima Lekića, mogao bi da donese nekoliko stotina radnih mesta.

On je istakao da je u skladu sa Zakonom o rudarstvu Rudnik u obavezi da obavi rekultivaciju zemljišta, ali da je daleko bolje da se zemljište zasadi lekovitim biljem nego detelinom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

5. oktobar 2021. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

5. oktobar 2021. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

5. oktobar 2021. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini

GWEC Novoinstalirani kapacitet vetroelektrana 2024 bio rekordan

GWEC: Novoinstalirani kapacitet vetroelektrana 2024. bio rekordan

5. oktobar 2021. - Novopostavljene vetroelektrane su 2024. imale rekordnih 117 gigavata kapaciteta, mada je to tek neznatno više nego 2023, objavio je GWEC