Životna sredina

Niču sadnice lekovitog bilja na deponijama jalovine rudnika uglja Pljevlja

Rudnik uglja Pljevlja zapoceo projekat sadnje lekovitog bilja

Foto: Rudnik uglja Pljevlja

Objavljeno

05.10.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.10.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Rudnik uglja Pljevlja, koji posluje u okviru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), u sklopu rekultivacije zemljišta započeo je projekat sadnje lekovitog bilja. Rudnik je, takođe, krenuo i u pripreme za realizaciju investicije u Cementaru.

Rudnik uglja Pljevlja sadi timijan, žalfiju, miloduh i dve vrste lavande na parceli od četiri hektara u blizini Separacije – na odlagališnom prostoru nekadašnjeg lokaliteta Cementare. Sadnja se obavlja na deponijama ili odlagalištima jalovine.

Reč je o projektu u koji je Rudnik odlučio da uđe nakon posete izvršnog direktora Milana Lekića preduzeću „Ljbilje“ iz Ljubinja koje se bavi proizvodnjom, otkupom i preradom lekovitog, začinskog i aromatičnog bilja, saopštio je Rudnik uglja.

Vlada Crne Gore planira da se u Pljevljima sprovedu investicije u skladu sa svim ekološkim standardima, vodeći računa o principima pravedne tranzicije

Radove na sadnji lekovitog bilja obišli su i predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija, državni sekretar za energetiku i rudarstvo Marko Perunović i generalni direktor Direktorata za energetiku i energetsku efikasnost Vladimir Durutović. Oni su sa izvršnim direktorom Milanom Lekićem i predsednikom Odbora direktora Dušanom Janjuševićem, pregovarali oko realizacije investicije u izgradnju Cementare.

Perunović i Durutović su podržali sadnju lekovitog bilja i istakli da je osnovna zamisao da u Pljevljima, u srednjoročnom periodu, zažive investicije koje će biti realizovane u skladu sa svim ekološkim standardima, posebno vodeći računa o postulatima „pravedne tranzicije“.

Poslednjih nedelja u Crnoj Gori se vodi polemika da li sprovesti ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja ili ne, što bi imalo veliki uticaj i na Rudnik Pljevlja, koji najveći deo svoje robe prodaje ovoj elektrani.

Moguća sadnja lekovitog bilja na 100 hektara

Milan Lekić, izvršni direktor Rudnika, izjavio je da je reč o probnoj, jesenjoj sadnji, na osnovu koje će doneti odluku da li će ući u posao sadnje lekovitog bilja na površinama od oko 100 hektara.

Ukoliko se ispostavi da su Pljevlja prikladan ambijent za ovaj posao, a na to su ukazala i određena ispitivanja klime i zemljišta, stvoriće se sve pretpostavke da se uđe u jedan širi poslovni zamah koji će rezultirati i otvaranjem destilerije za proizvodnju eteričnih ulja, istakao je on.

Rudnik je u obavezi da sprovede rekultivaciju zemljišta, a poslovodstvo smatra da je bolje da se zemljište zasadi lekovitim biljem nego detelinom

Rudnik ima adekvatne površine, kao što su Jagnjilo sa oko 40 hektara, Kotu 810 sa oko 30 hektara i unutrašnje odlagalište Kutlovača sa oko 20k hektara.

Ukoliko bude sve teklo po planu, u bliskoj budućnosti, ovaj projekat, prema rečima Lekića, mogao bi da donese nekoliko stotina radnih mesta.

On je istakao da je u skladu sa Zakonom o rudarstvu Rudnik u obavezi da obavi rekultivaciju zemljišta, ali da je daleko bolje da se zemljište zasadi lekovitim biljem nego detelinom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

5. oktobar 2021. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

5. oktobar 2021. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

5. oktobar 2021. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

5. oktobar 2021. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti