Životna sredina

Niču sadnice lekovitog bilja na deponijama jalovine rudnika uglja Pljevlja

Rudnik uglja Pljevlja zapoceo projekat sadnje lekovitog bilja

Foto: Rudnik uglja Pljevlja

Objavljeno

05.10.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.10.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Rudnik uglja Pljevlja, koji posluje u okviru Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), u sklopu rekultivacije zemljišta započeo je projekat sadnje lekovitog bilja. Rudnik je, takođe, krenuo i u pripreme za realizaciju investicije u Cementaru.

Rudnik uglja Pljevlja sadi timijan, žalfiju, miloduh i dve vrste lavande na parceli od četiri hektara u blizini Separacije – na odlagališnom prostoru nekadašnjeg lokaliteta Cementare. Sadnja se obavlja na deponijama ili odlagalištima jalovine.

Reč je o projektu u koji je Rudnik odlučio da uđe nakon posete izvršnog direktora Milana Lekića preduzeću „Ljbilje“ iz Ljubinja koje se bavi proizvodnjom, otkupom i preradom lekovitog, začinskog i aromatičnog bilja, saopštio je Rudnik uglja.

Vlada Crne Gore planira da se u Pljevljima sprovedu investicije u skladu sa svim ekološkim standardima, vodeći računa o principima pravedne tranzicije

Radove na sadnji lekovitog bilja obišli su i predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija, državni sekretar za energetiku i rudarstvo Marko Perunović i generalni direktor Direktorata za energetiku i energetsku efikasnost Vladimir Durutović. Oni su sa izvršnim direktorom Milanom Lekićem i predsednikom Odbora direktora Dušanom Janjuševićem, pregovarali oko realizacije investicije u izgradnju Cementare.

Perunović i Durutović su podržali sadnju lekovitog bilja i istakli da je osnovna zamisao da u Pljevljima, u srednjoročnom periodu, zažive investicije koje će biti realizovane u skladu sa svim ekološkim standardima, posebno vodeći računa o postulatima „pravedne tranzicije“.

Poslednjih nedelja u Crnoj Gori se vodi polemika da li sprovesti ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja ili ne, što bi imalo veliki uticaj i na Rudnik Pljevlja, koji najveći deo svoje robe prodaje ovoj elektrani.

Moguća sadnja lekovitog bilja na 100 hektara

Milan Lekić, izvršni direktor Rudnika, izjavio je da je reč o probnoj, jesenjoj sadnji, na osnovu koje će doneti odluku da li će ući u posao sadnje lekovitog bilja na površinama od oko 100 hektara.

Ukoliko se ispostavi da su Pljevlja prikladan ambijent za ovaj posao, a na to su ukazala i određena ispitivanja klime i zemljišta, stvoriće se sve pretpostavke da se uđe u jedan širi poslovni zamah koji će rezultirati i otvaranjem destilerije za proizvodnju eteričnih ulja, istakao je on.

Rudnik je u obavezi da sprovede rekultivaciju zemljišta, a poslovodstvo smatra da je bolje da se zemljište zasadi lekovitim biljem nego detelinom

Rudnik ima adekvatne površine, kao što su Jagnjilo sa oko 40 hektara, Kotu 810 sa oko 30 hektara i unutrašnje odlagalište Kutlovača sa oko 20k hektara.

Ukoliko bude sve teklo po planu, u bliskoj budućnosti, ovaj projekat, prema rečima Lekića, mogao bi da donese nekoliko stotina radnih mesta.

On je istakao da je u skladu sa Zakonom o rudarstvu Rudnik u obavezi da obavi rekultivaciju zemljišta, ali da je daleko bolje da se zemljište zasadi lekovitim biljem nego detelinom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija dalekovod kodar elnos mepso hrvatska srbija bih

Firme iz Hrvatske, BiH i Srbije grade dalekovod u Severnoj Makedoniji

5. oktobar 2021. - Posao obuhvata izgradnju 400 kV dalekovoda od 400/110 kV TS Bitola 2, preko 400/110 kV TS Ohrid, do granice Severna Makedonija -Albanija

slovenija klimatska ranjivost energetika studija

Slovenija izradila prvu procenu klimatske ranjivosti i rizika energetskog sektora

5. oktobar 2021. - Procenu je uradilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku, u saradnji sa Institutom "Jožef Stefan"

evropska unija energetika 2050 scenario troskovi hitachi studija

Energetski sistem zasnovan na obnovljivoj energiji je najjeftiniji put da EU dostigne klimatsku neutralnost

5. oktobar 2021. - To je rezultat poređenja pet scenarija razvoja energetskog sistema Evropske unije u studiji koju je za WindEurope izradio Hitachi Energy

eu evropa nemacka inercija usluge trziste sistem vetroelektrane solar termoelektrane

Nemačka pokreće tržište usluga inercije – baterije zamenjuju termoelektrane u stabilizaciji sistema

5. oktobar 2021. - Nemačka će tako biti među retkim zemljama u Evropi i svetu koje su krenule u uvođenje tržišta usluga inercije