Električna energija

Nevladine organizacije traže povlačenje Predloga akcionog plana za pravednu tranziciju u Srbiji 

srbija akcioni plan pravedna tranzicija javna rasprava pks

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Objavljeno

10.06.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.06.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ukupno 18 nevladinih organizacija i udruženja kritikovalo je Predlog akcionog plana pravedne tranzicije i pozvalo na izradu novog dokumenta, koji će sadržati, kako kažu, „konkretne mere i aktivnosti“ za pravednu tranziciju. Ministarstvo rudarstva i energetike je saopštilo da bi usvajanje akcionog plana trebalo da omogući uspostavljanje institucionalnog okvira za upravljanje pravednom tranziciju i definiše najvažnije aktivnosti do 2030. godine.

Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je nedavno Predlog akcionog plana pravedne tranzicije sa ciljem održavanja javne rasprave. Plan predviđa investicije od 88 miliona evra.

Prezentacija Predloga i javna raspava održani su juče u Privrednoj komori Srbije. Javna rasprava je počela 21. maja, a završila se danas.

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Beogradska otvorena škola (BOŠ), uz podršku 16 udruženja, saopštili su da je Ministarstvo na javnoj raspravi obavestilo javnost da će energetsku tranziciju odložiti za 2030. i predviđene mere svesti na „pripremne“ aktivnosti za „sprečavanje negativnih posledica energetske tranzicije“.

Organizacije civilnog društva, kako dodaju, pozivaju na izradu novog predloga, koji će sadržati konkretne mere i aktivnosti za pravednu tranziciju.

Organizacije civilnog društva pozivaju i EBRD da preispita postupak izrade i usvajanja ovog dokumenta u odnosu na svoje standarde

One pozivaju Ministarstvo da ponovo pokrene postupak izrade akcionog plana u skladu sa standardima propisanim Zakonom o planskom sistemu i smernicama Energetske zajednice za planiranje procesa pravedne tranzicije. Pozivaju i Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) da preispita postupak izrade i usvajanja ovog dokumenta u odnosu na standarde zaštite životne sredine i društva ove banke.

Inače, Predlog je rezultat projekta koji je finansirala EBRD. Nevladine organizacije navode i pet glavnih nedostataka.

Javna rasprava je trebalo da se organizuje u Lazarevcu, Obrenovcu, Kostolcu, Požarevcu, i drugim mestima na čije stanovnike će proces imati najveći uticaj

Prvi je zanemarivanje javnosti (period od samo 20 dana za javnu raspravu nije dovoljan; nijedna prezentacija se ne organizuje u Lazarevcu, Obrenovcu, Kostolcu, Požarevcu i drugim mestima na čije stanovnike će proces imati najveći i direktan uticaj), a drugi pravna neutemeljnost.

Treći se odnosi na to da mere nisu precizne ni suštinske, već samo pripremne (većina predviđenih mera su ili pripremne ili podrazumevaju dodatne analize i istraživanja), a četvrti da je predviđeno pola miliona evra za ažuriranje nedavno donetih akata (ne precizira se koje to tačno strategije, zakone i podzakonska akta je potrebno izmeniti).

Na kraju, civilni sektor smatra da je loše i što ne postoji precizan datum prestanka proizvodnje električne energije iz uglja (zbog toga pogođene zajednice i radnici nisu u mogućnosti da donose racionalne i informisane odluke).

Zlatković: Predlog akcionog plana predstavlja uvod u širi proces energetske tranzicije

srbija akcioni plan pravedna tranzicija javna rasprava savetnik aleksandar zlatkovic
Aleksandar Zlatković  – drugi s leva (foto: Ministarstvo rudarstva i energetike)

Aleksandar Zlatković, savetnik ministarke rudarstva i energetike i rukovodilac Radne grupe za pripremu strateških dokumenata u Ministarstvu, rekao je da akcioni plan za pravednu tranziciju predstavlja operativni okvir kojim se konkretizuju strateški pravci definisani u Integrisanom planu za energetiku i klimu (INEKP) do 2030. sa vizijom do 2050. godine i Strategiji razvoja energetike do 2040. sa projekcijama do 2050.

To se, kako je dodao, radi kroz mere kao što su podrška radnicima i zajednicama u tranziciji, osnaživanje lokalnih ekonomija, obrazovanje i prekvalifikacija, kao i jačanje kapaciteta lokalnih samouprava.

Detaljna razrada i identifikacija prioritetnih teritorija i ciljanih mera obaviće se kroz rad novoformiranih tela

Ujedno, prema njegovim rečima, ovaj dokument predstavlja uvod u širi proces energetske tranzicije i uspostavlja institucionalni okvir za formiranje tela koja će se u budućnosti sistematski baviti planiranjem i upravljanjem procesima „pravedne i energetske tranzicije“.

„Važno je naglasiti da akcioni plan daje samo ilustrativne primere za neke od potencijalno pogođenih regiona, dok će se detaljna razrada i identifikacija prioritetnih teritorija i ciljanih mera vršiti kroz rad novoformiranih tela, prvenstveno nakon usvajanja plana dekarbonizacije Elektroprivrede Srbije (EPS), koji se očekuje do kraja ove godine“, rekao je Zlatković.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

krsko nukelarna eelektrana prostorni plan

Slovenija pokrenula javnu raspravu o prostornom planu za drugi blok nuklearke Krško

10. jun 2025. - Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog planiranja objavilo je inicijativu za izradu prostornog plana za drugi blok nuklearke Krško.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

10. jun 2025. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

10. jun 2025. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

10. jun 2025. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.