Životna sredina

Neslaganja u Crnoj Gori oko uticaja Pariskog sporazuma na izgradnju novog bloka u TE Pljevlja

Neslaganja u Crnoj Gori oko uticaja Pariskog sporazuma na izgradnju novog bloka u TE Pljevlja

Photo: EPCG

Objavljeno

03.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.10.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Najvaljeno usvajanje nacrta zakona kojim se potvrđuje Pariski sporazum o klimatskim promenama je izazvalo javnu debatu u Crnoj Gori o tome da li će primenom sporazuma biti ugrožena izgradnja novog bloka u termoelektrani Plevlja jer je to jedina centrala na ugalj u zemlji. Vlada u Podgorici tvrdi da sporazum ne dovodi u pitanje rekonstrukciju postojećeg i izgradnju novog bloka ali poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista Filip Vuković tvrdi da to nije tačno.

Vuković koji je član skupštinskog Odobra za ekonomiju, rekao je za dnevnik Pobjeda da bi usvajanje nacrta zakona koji je vlada podnela skupštini značilo da Crna Gora može da zaboravi na izgradnju novog bloka i da bi postojeći blok termoelektrane morao da smanji proizvodnju. On je dodao da strateški planovi Crne Gore na polju energetike nisu usklađeni sa sporazumom.

TE Plevlja je počela sa radom 1982. godine i snabdeva se ugljem iz dva otvorena kopa na području Plevlje. Ta centrala proizvodi oko trećinu struje koja se upotrebi u zemlji iz proizvodnih kapaciteta od 210 MW.

„Naša želja da izgradimo drugi blok centrale i povećamo proizvodnju struje iz uglja je u suprotnosti sa Pariskim sporazumom koji smo potpisali i logični zaključak je da, ako Skupština usvoji nacrt zakona mi nećemo moći da izgradimo drugi blok i smanjimo uvoz struje“, rekao je Vuković i dodao da to znači i da bi postojeći blok morao da smanji broj radnih sati da bi se smanjile štetne emisije.

Vlada Crne Gore: Projekat TE Pljevlja II nije ugoržen

Ministarstvo ekonomije Crne Gore je izdalo saopštenje povodom Vukovićevih tvrdnji u kome se kaže da je zakon kojim se ratifikuje Pariski sporazum izrađen posle analize svih mogućih efekata primene sporazuma, dodajući da bi izgradnja drugog bloka doprinela naporima da se umanje negativni efekti klimatskih promena.

Usvajanje tog zakona u vladi je praćeno ogromnom studijom o socioekonomskih posledicama Pariskog sporazuma a Ministarstvo ekonomije je bilo posebno zainteresovano za njegov efekat na izgradnju drugog bloka i rekonstrukciju prvog bloka u termoelektrani, izjavila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Ona je rekla da usvajanje zakona o Pariskom sporazumu ni na koji način ne ugrožava radove u termoelektrani Plevlja.

U saopštenju Ministarstva ekonomije se precizira da je analiza rađena u saradnji sa Global Environment Facility (GEF) i UNDP-om.

Vlada smatra da izgradnja drugog bloka centrale donosi preko potrebno rešenje za ekološku situaciju u Plevljima. Izgradnja novog bloka i ekološka sanacija prvog bloka će rešiti značajni deo ekoloških problema, pogotovo uvođenjem centralnog grejanja, kaže se u saopštenju.

Proizvodnja struje iz uglja je i dalje realna potreba u Crnoj Gori i razvijenim zemljama Evropske unije a upotreba najbolje raspoložive tehnologije u skladu sa ekološkim propisima EU je preduslov za izgradnju drugog bloka, dodaje ministarstvo.

Pariski sporazum je usvojen u decembru 2015. a stupio je na snagu 4. novembra 2016. godine. Do sada ga je ratifikovala 154 od 197 zemalja koje su postigle dogovor oko sporazuma kojim treba da se uvedu mere radi ograničavanja rasta temperature na globalnom nivou na 1,5 stepeni Celzijusa.

Crna Gora planira da do 2030. godine smanji štetne emisije za 30 odsto u odnosu na 1990. godinu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

elektricne energije regionu dekarbonizaciji zelenu energiju uloga nuklearki BEF 2025

Dekarbonizacija regiona Jugoistočne Evrope: ubrzano i obnovljivi izvori i nuklearna energija

3. oktobar 2017. - Predstavnici elektroprivreda i privatnih proizvođača struje su na konferenciji BEF 2025 govorili o različitim pristupima dekarbonizaciji u regionu

Kopaonik ce biti domacin 37. CIGRE savetovanja, u fokusu tehnologije buducnosti i izazovi energetske tranzicije

37. CIGRE savetovanje na Kopaoniku: u fokusu tehnologije budućnosti i izazovi energetske tranzicije

3. oktobar 2017. - Od 26. do 30. maja 2025. godine, u hotelu Grand na Kopaoniku održaće se 37. Savetovanje CIGRE Srbija – jedno od najznačajnijih stručnih okupljanja u oblasti elektroenergetike u regionu

toplana gas ljubljana energetika te tol

Glavno gorivo toplane u Ljubljani nije više ugalj, već gas

3. oktobar 2017. - TE-TOL, glavna toplana za daljinsko grejanje u slovenačkoj prestonici Ljubljani, preuzela je novoizgrađeno postrojenje na prirodni gas i paru

severna makedonija spajanje trzista eu grcka sanja bozinovska

Severna Makedonija planira da spoji tržište električne energije sa EU do prvog kvartala 2027.

3. oktobar 2017. - Ministarka Sanja Božinovska učestvovala je na Forumu za integraciju tržišta električne energije održanom u Evropskom parlamentu u Briselu