Električna energija

Neksus voda-hrana-energetika-ekosistemi i benefiti saradnje na Zapadnom Balkanu

Objavljeno

22.05.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.05.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

 

  • Projekat: Ozelenjavanje ekonomskog razvoja na zapadnom Balkanu kroz primenu neksus pristupa i identifikovanje prednosti prekogranične saradnje
  • Finansira: Italijansko ministarstvo životne sredine, kopno i more
  • Zemlje: Bosna i Hercegivina, Crna Gora i Srbija
  • Glavna implementaciona agencija: Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE)
  • Trajanje projekta: 2016-2017

KONTEKST 

Razvojni planovi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, zemljama koje dele sliv reke Drine, a posebno razvojni planovi u vezi sa planiranjem nekih 20 novih hidroelektrana, mogu uticati na ekosisteme, ali isto tako uticati i na druge sektore, naročito na energetiku, poljoprivredu i upravljanje vodama. Obaveze koje su preuzele zemlje u vezi sa životnom sredinom i klimatskim promenama, kao i izmenjene ekonomske perspektive, trebalo bi uzeti u obzir kada se diskutuje o planovima.

CILJEVI

U okviru projekta urađena je participativna procena međusobne povezanosti (neksusa) voda-hrana-energetika-ekosistemi u slivu reke Drine, a projekat se sprovodi u okviru Konvencije o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Konvencija o vodama). Procena takođe promoviše široko razumevanje koristi od prekogranične saradnje.

Projekat je posebno usmeren na ostvarivanje sledećih ciljeva:

  • Identifikovanje međusektorskih problema i kompromisa među sektorima, kao i moguća rešenja koja dalje treba istražiti i primeniti;
  • Utvrđivanje mogućih rešenja, politika i aktivnosti koje pozitivno deluju na sve stejkholdere,  koje mogu doprineti izbegavanju nenamernih posledica upravljanja resursima i koje mogu smanjiti tenziju među sektorskim ciljevima;
  • Jačanje saradnje među zemljama u basenu pri upravljanju prekograničnim vodama.

REZULTATI

Korišćenje i upravljanje resursima posmatra se kao jedinstveni proces,  identifikovani su najveći intersektorski problemi sa nekim mogućim scenarijima budućeg razvoja. Među glavnim problemima identifikovani su regulacija toka na koju utiče proizvodnja električne energije u hidroelektranama, zatim izazovi ruralnog razvoja i modernizacija poljoprivrede, kao i problem sa upravljanjem optadnim vodama i čvrstim otpadom.

Projekat je identifikovao čitav niz međusektorskih i prekograničnih mogućnosti za saradnju koje bi bile korisne za sve, a koje bi takođe smanjile pritisak na vodne resurse i životnu sredinu.

Preporuke ili rešenja za unapređenja su dati, uključujući i predloge za unapređenje investicija, koji idu od kombinovanja lokalnih, visoko kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda u kombinaciji sa eko turizmom do ažuriranja studija izvodljivosti novih hidroenergetskih infrastruktura i evaluacije uticaja novih projekata na sliv.

Participatorni proces, uključujući i tri radionice koje su održane, povećao je svest nacionalnih administracija o međusektorskim uticajima i sinergijama.

Tagovi: ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu solarna energija pad 2025 izvestaj

2025. će biti prva godina od 2015. da EU zabeleži pad instalacija solarnih panela

22. maj 2017. - Novu analizu tržišta fotonaponskih elektrana u EU za prvih šest meseci 2025. uradila je asocijacija SolarPower Europe

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

22. maj 2017. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

22. maj 2017. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

eu pametna brojila lista slovenija hrvatska

Slovenija u vrhu liste zemalja EU sa najviše pametnih brojila, Hrvatska zaostaje

22. maj 2017. - Švedska, Danska i Italija su sve potrošače - i domaćinstva i one koji to nisu - prebacile na pametna brojila