Životna sredina

Nedelja u kojoj je planeta skoro svakog dana obarala rekorde u visokim temperaturama

Nedelja u kojoj je planeta zabeležila više dana sa rekordno visokim temperaturama

Foto: Pexels/Pixabay

Objavljeno

07.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Tokom ove nedelje više puta je oboren rekord u zabeleženoj prosečnoj svetskoj temperaturi, i što je najgore, taj trend će se verovatno nastaviti tokom leta. Tri najtoplija dana zabeležena ove nedelje pripisana su kombinaciji klimatskih promena i globalnog vremenskog događaja El Ninjo.

U ponedeljak, 3. jula, prosečna svetska temperatura dostigla je 17,01 stepeni Celzijusa, popevši se iznad sedamnaestog podeljk prvi put od početka merenja i nadmašivši prethodni rekord, od 16,92, izmeren u avgustu 2016. Međutim, novi rekord je oboren samo dan kasnije, pri čemu se prosečna svetska temperatura u utorak popela na 17,18 stepeni, a zatim na 17,23 u četvrtak.

Klimatske promene i El Ninjo će doneti nove rekordne temperature u narednim nedeljama

El Ninjo, koji se javlja svake dve do sedam godina, donoseći povećane temperature širom sveta, još nije dostigao vrhunac, upozoravaju naučnici, i dodaju da se novi rekordi očekuju u narednim nedeljama. Neki veruju da će ovaj jul na kraju biti najtopliji mesec ikada zabeležen.

Jul 2023. bi mogao da bude najtopliji mesec ikada

Inače, u maju je Svetska meteorološka organizacija (SMO) upozorila da će globalne temperature verovatno porasti na rekordne nivoe između 2023. i 2027. godine, podstaknute emisijama gasova sa efektom staklene bašte i El Ninjom. Godišnja prosečna globalna temperatura mogla bi da bude više od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa tokom najmanje jedne godine, upozorio je SMO.

Međuvladin panel o Klimatske promene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) ranije je saopštio da je ljudska aktivnost zmeđu 2011. i 2020. godine izazvala porast globalne površinske temperature Zemlje za 1,1 stepen Celzijusa u odnosu na drugu polovinu 19. veka, što je dovelo do požara, poplava i nestašice hrane širom sveta.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Promene energetske politike u SAD će samo marginalno uticati na globalnu energetsku tranziciju

7. jul 2023. - Izveštaj o energetskoj tranziciji DNV-a predviđa prelazak sa današnjeg odnosa fosilnih/nefosilnih goriva od 80/20 odsto na 50/50 do 2050.

svet gradovi prestonice ekstremne vrucine izvestaj iied manila

Broj dana sa ekstremnim vrućinama povećao se 50 odsto za 31 godinu

7. jul 2023. - Novi izveštaj Međunarodnog instituta za životnu sredinu i razvoj otkriva povećanje ekstremnih vrućina u glavnim svetskim urbanim centrima

slovenija klimatske promene investicije odrziva mobilnost

Slovenija će najviše para iz Klimatskog fonda potrošiti na održivu mobilnost – 375 miliona evra

7. jul 2023. - Slovenija će u periodu 2025-2028. godina iz Klimatskog fonda potrošiti 835 miliona evra na ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama

eu Izvestaj Evropska zivotna sredina 2025

Izveštaj Evropska životna sredina 2025: Stanje je loše

7. jul 2023. - Evropska životna sredina 2025 je najsveobuhvatnija analiza trenutnog stanja i prognoza za životnu sredinu zasnovana na podacima iz 38 zemalja