Životna sredina

Nedelja u kojoj je planeta skoro svakog dana obarala rekorde u visokim temperaturama

Nedelja u kojoj je planeta zabeležila više dana sa rekordno visokim temperaturama

Foto: Pexels/Pixabay

Objavljeno

07.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Tokom ove nedelje više puta je oboren rekord u zabeleženoj prosečnoj svetskoj temperaturi, i što je najgore, taj trend će se verovatno nastaviti tokom leta. Tri najtoplija dana zabeležena ove nedelje pripisana su kombinaciji klimatskih promena i globalnog vremenskog događaja El Ninjo.

U ponedeljak, 3. jula, prosečna svetska temperatura dostigla je 17,01 stepeni Celzijusa, popevši se iznad sedamnaestog podeljk prvi put od početka merenja i nadmašivši prethodni rekord, od 16,92, izmeren u avgustu 2016. Međutim, novi rekord je oboren samo dan kasnije, pri čemu se prosečna svetska temperatura u utorak popela na 17,18 stepeni, a zatim na 17,23 u četvrtak.

Klimatske promene i El Ninjo će doneti nove rekordne temperature u narednim nedeljama

El Ninjo, koji se javlja svake dve do sedam godina, donoseći povećane temperature širom sveta, još nije dostigao vrhunac, upozoravaju naučnici, i dodaju da se novi rekordi očekuju u narednim nedeljama. Neki veruju da će ovaj jul na kraju biti najtopliji mesec ikada zabeležen.

Jul 2023. bi mogao da bude najtopliji mesec ikada

Inače, u maju je Svetska meteorološka organizacija (SMO) upozorila da će globalne temperature verovatno porasti na rekordne nivoe između 2023. i 2027. godine, podstaknute emisijama gasova sa efektom staklene bašte i El Ninjom. Godišnja prosečna globalna temperatura mogla bi da bude više od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa tokom najmanje jedne godine, upozorio je SMO.

Međuvladin panel o Klimatske promene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) ranije je saopštio da je ljudska aktivnost zmeđu 2011. i 2020. godine izazvala porast globalne površinske temperature Zemlje za 1,1 stepen Celzijusa u odnosu na drugu polovinu 19. veka, što je dovelo do požara, poplava i nestašice hrane širom sveta.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

hrvatska socijalni plan za klimatsku politiku zelena tranzicija

Hrvatska će potrošiti 1,6 milijardi evra na mere iz Socijalnog plana za klimatsku politiku

7. jul 2023. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku

hrvatska metan greenpeace catf merenja nafta gas ina

Greenpeace: Hrvatska među tri zemlje EU sa najvećim ispuštanjem metana iz naftne i gasne mreže

7. jul 2023. - Grinpis Hrvatska je saopštio da je po prvi put sprovedeno veliko nezavisno istraživanje o ispuštanju metana na gasnoj i naftnoj infrastrukturi

evropa automobili co2 standardi produzenje roka

EU produžila rok automobilskoj industriji da dostigne CO2 standarde

7. jul 2023. - Evropska komisija odlučila je da da više vremena automobilskoj industriji da ispuni standarde za emisije CO2 za nove automobile i kombije

Otvorene prijave za Bledski strateški forum za mlade

Otvorene prijave za Bledski strateški forum za mlade

7. jul 2023. - Prijave za Bledski strateški forum za mlade koji se održava od 29. do 31. avgusta u Pokljuki su zvanično otvorene.