Električna energija

Najviše energetski ugroženih kupaca u regionu ima Kosovo*, a najmanje Crna Gora

energetski ugrozeni kupci energetsko siromastvo Kosovo Srbija Crna Gora

Photo: Hans from Pixabay

Objavljeno

07.12.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.12.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Među devet članica Energetske zajednice Kosovo* ima najveći broj energetski siromašnih domaćinstava, do 40 odsto, a Crna Gora najmanji, od 8 do 15 odsto, pokazuje studija o rešavanju energetskog siromaštva u članicama Energetske zajednice.

Napori za rešavanje problema energetski ugroženih kupaca odnosno potrošača koji na adekvatan način ne mogu da zadovolje osnovne potrebe za energijom deo su inicijative za pravednu tranziciju Energetske zajednice. Cilj inicijative je da osigura da energetska tranzicija bude socijalno pravedna za sve one koji su pogođeni, među kojima su pre svega radnici i stanovnici u regionima uglja, ali i svi građani koji ne mogu da plate račune za energiju koju troše.

Kako se navodi u najnovijoj studiji Sekretarijata Energetske zajednice, zbog nedostatka tačnih podataka ili mogućnosti da se oni provere, precizna procena broja energetski siromašnih domaćinstava bila je moguća samo u četiri članice: Crna Gora: 8-15 odsto, Srbija 7-22 odsto, Ukrajina 13-18 odsto i delimično u Gruziji – do 24,6 odsto.

Za Albaniju, Kosovo* i Severnu Makedoniju studija daje samo približne procene, a za Bosnu i Hercegovinu i Moldaviju ni to nije bilo moguće.

Zbog pogrešne definicije energetski ugroženog kupca, pomoć ne stiže do svih kojima je potrebna

Do 37 odsto domaćinstava je energetski siromašno u Albaniji, do 40 odsto na Kosovu* i do 33 odsto u Severnoj Makedoniji, navodi se u studiji.

Izveštaj je evidentirao i dva najvažnije problema u regulatornim okvirima članica Energetske zajednice. Naime, definicija ugroženog kupca ne obezbeđuje podršku za sva domaćinstva koja su energetski siromašna. Članice definišu ove potrošače u odnosu na socijalni i zdravstveni status, ostavljajući po strani energetsku efikasnost, pol i energetske potrebe, saopštio je Sekretarijat.

Mere koje se primenjuju ne otklanjaju glavne uzroke energetskog siromaštva

Još jedan važan nedostatak je vrsta mera koje se sprovode kako bi se pomoglo energetski siromašnim potrošačima.

Ugovorne strane, kako se navodi u studiji, sprovode samo mere koje podrazumevaju povećanje prihoda kako bi zaštitile ugrožene potrošače. Ali, takve mere samo privremeno smanjuju teret energetskog siromaštva bez otklanjanja njegovih glavnih uzroka.

Mere energetske efikasnosti su najvažnije

Studija preporučuju sledeće mere: energetsko renoviranje zgrada, zamena kućnih aparata, poboljšanje sistema grejanja, korišćenje obnovljivih izvora energije.

Ove mere, kako se navodi, takođe bi trebalo da budu uključene u nacionalne energetske i klimatske planove (NEKP) i nacionalne akcione planove za energetsku efikasnost.

Studiju su pripremili Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) i Energetski institut Hrvoje Požar.

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

7. decembar 2021. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

7. decembar 2021. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

7. decembar 2021. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

7. decembar 2021. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini