Otpad

Ministarstvo objavilo spisak reciklera koji će dobiti subvencije u iznosu od 2,2 milijarde dinara

Ministarstvo-spisak-reciklera-subvencije

Slika: Pixabay

Objavljeno

12.04.2019.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

12.04.2019.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je konačnu listu firmi iz reciklažne industrije koji su preko konkursa ostvarili pravo na podsticajna sredstva za 2018. godinu u ukupnom iznosu od oko 2,2 milijarde dinara.

Predmet konkursa je dodela podsticajnih sredstava za ponovnu upotrebu i iskorišćavanje otpada kao sekundarne sirovine ili za dobijanje energije i za proizvodnju kesa – tregerica za višekratnu upotrebu, za 2018. godinu, saopštilo je Ministarstvo.

Ministarstvo je, kako se navodi u odluci o dodeli subvencija, javni konkurs objavilo 20. juna 2018. i do kraja januara je dobilo 22 prijave operatera postrojenja za ponovno iskorišćenje odnosno tretman otpada.

Za podsticaje reciklerima otpada i ove godine je iz budžeta izdvojeno 2,2 milijarde dinara

Na spisku firmi kojima će na ime podsticaja biti isplaćeno od pola miliona do 722 miliona dinara nalazi se 22 operatera:

  1. Jugo-Impex E.E.R., Niš – 722.590.952
  2. Božić i sinovi, Pančevo – 217.322.540
  3. Reciklaža, Beograd – 499.847.304
  4. Eko-metal, Vrdnik – 35.050.983
  5. Eco-recycling, Novi Sad, 259.742.338
  6. Hemigum, Gornji Milanovac – 7.820.128
  7. CRH, Popovac, 13.157.707
  8. Pneutech, Vrbas – 4.347.688
  9. Protekst point, Prijepolje – 1.172.243
  10. Metalprom, Valjevo – 54.593.928
  11. REC-EE-O, Beograd – 87.326.222
  12. Ekosekund, Beograd – 6.009.630
  13. Ekotire, Beograd – 6.042.425
  14. Jablanovica, Raška – 83.200.730
  15. Maksi-co, Donji Adrovac – 3.379.578
  16. Šumadija, Kragujevac – 3.621.580
  17. Mansider recycling, Smederevo – 305.496
  18. Plava frajla, Novi Sad – 84.428.564
  19. Trgovinsko zanatska radnja Gile, Novi Pazar – 520.632
  20. Inos-Napredak, Šabac – 953.184
  21. Eko servis sistem, Ćuprija – 7.055.898
  22. Monbat plc, Inđija – 91.510.239.

Goran Trivan, ministar zaštite životne sredine, nedavno je izjavio „da država ne duguje reciklerima i da mu smeta kada se isporučuju računi koji nisu dogovoreni“.

Udruženje reciklera Srbije je zatim saopštilo da stoji iza činjenice da država za tretman opasnog otpada za 2016. i 2017. godinu duguje 1,7 milijardi dinara.

Recikleri tvrde da će i posle isplate subvencija za 2018, dug za prošlu godinu biti 1,1 milijarda dinara, pa će se ukupna dugovanja povećati na 2,8 milijarde dinara.

Prema rečima ministra, za podsticaje reciklerima otpada ove godine je iz budžeta izdvojeno 2,2 milijarde dinara, a Ministarstvo se zalaže da to izdvajanje bude i do 3,5 milijardi dinara.

Komentara: (1)
Antonio stan / 18.11.2019.

Svaka cast jedva sam cekao da dodje do toga.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ultra brza moda shein

Shein – najveći zagađivač u sektoru brze mode

12. april 2019. - Shein je 2024. svoje emisije CO2 povećao 23 odsto, uprkos obećanjima da namerava da posluje održivo. Stand.earth ga je proglasio najvećim zagađivačem u sektoru brze mode.

spalionice otpada

Grčka opština Eordea ne želi spalionicu komunalnog otpada

12. april 2019. - Grčka planira izgradnju šest postrojenja za proizvodnju energije iz otpada koja bi pokrila celokupnu teritoriju zemlje

EU donirala Srbiji 240 miliona evra zivotnu sredinu energetsku efikasnost

EU donirala Srbiji 240 miliona evra za životnu sredinu, energetsku efikasnost

12. april 2019. - Srbiji su iz IPA fondova EU odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 240 miliona evra za projekte vredne ukupno 325,2 miliona evra

Goruci problem, Zasto deponije u Srbiji svakodnevno gore

Goruće pitanje: Zašto na deponijama u Srbiji svakodnevno izbijaju požari

12. april 2019. - Neadekvatno upravljanje otpadom, metan i zapaljivi materijali glavni su uzroci požara na deponijama, koji ugrožavaju zdravlje i životnu sredinu.