Životna sredina

Ministarski savet Energetske zajednice usvojio smernice za donošenje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. 

Slika: Energetska zajednica

Objavljeno

29.11.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.11.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarski savet Energetske zajednice, koji je održan danas u Skoplju, usvojio je Opšte smernice za donošenje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, izabrao je 21 infrastrukturni projekat od regionalnog značaja i odlučio da se ponovo otvore pregovori o amandmanima na Ugovor o osnivanju Energetske zajednice.

Savet je, na sastanku koji je okupio ministre energetike i životne sredine, produžio i mandat Janeza Kopača kao direktora Sekretarijata EnZ u naredne tri godine, počev od 1. decembra 2018. godine.

Odlučeno je i da se u 2019. godini zajedno sa ciljevima do 2030. uzmu u obzir i izmenjena Direktiva o energetskoj efikasnosti i izmenjena Direktiva o obnovljivim izvorima energije, kao i nova Uredba o upravljanju.

Savet je, takođe, doneo odluku o proširenju pravnih tekovina EnZ usvajanjem nove Uredbe o energetskom označavanju 2017/1369 i Regulative br. 1227/2011 o integritetu i transparentnosti veleprodajnog tržišta (REMIT).

„Opšte smernice za definisanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine potvrđuju potrebu za uspostavljanjem ciljeva za energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ciljevi bi trebalo da budu u skladu sa ciljevima EU do 2030. godinu, da predstavljaju jednaku ambiciju za članice EnZ i da uzimaju u obzir relevantne socio-ekonomske razlike, tehnološki razvoj i obaveze iz Pariskog sporazuma“, navodi se u saopštenju Sekretarijata.

Srbija i BiH dobile dodatnih 6 meseci da ispoštuju pravila EnZ

Savet je usvojio i 8 projekata od interesa za EnZ i 13 projekata od zajedničkog interesa, u skladu sa Uredbom 347/2013 o smernicama za transevropsku energetsku infrastrukturu koji će moći da koriste investicione podsticaje i povoljnije regulatorne uslove.

U sektoru električne energije izabran je Transbalkanski koridor, koji će povezati Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju, kao i ostatak Zapadnog Balkana sa italijanskim elektroenergetskim sistemom preko podvodnog kabla.

Ministri su doneli i odluke o više slučajeva u vezi sa rešavanjem sporova koji predstavljaju ozbiljnu i trajnu povredu prema članu 92. Ugovora o EnZ. Odluke se odnose na BiH, Srbiju i Ukrajinu zbog neusklađenosti s Direktivom o sumporu u gorivima, i BiH zbog neusvajanja Trećeg energetskog paketa.

Što se tiče neusklađenosti Srbije sa pravilima u vezi sa raspodelom prihoda od prekograničnih kapaciteta na određenim interkonekcijama, kršenje će se smatrati ozbiljnim ako se ne otkloni u narednih šest meseci. Savet je odlučio da odobri BiH još šest meseci pre stupanja na snagu novih mera zbog neusvajanja zakonodavstva o gasu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

natrijum jonske baterije litijum catl Naxtra

Litijum dobio konkurenciju – CATL predstavio prvu natrijum-jonsku bateriju koja je ušla u masovnu proizvodnju

29. novembar 2018. - Kineski CATL predstavio je bateriju Naxtra, za koju tvrdi da je prva natrijum-jonska baterija na svetu koja se masovno proizvodi

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

29. novembar 2018. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

29. novembar 2018. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

29. novembar 2018. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW