Životna sredina

Ministarski savet Energetske zajednice usvojio smernice za donošenje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. 

Slika: Energetska zajednica

Objavljeno

29.11.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.11.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarski savet Energetske zajednice, koji je održan danas u Skoplju, usvojio je Opšte smernice za donošenje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, izabrao je 21 infrastrukturni projekat od regionalnog značaja i odlučio da se ponovo otvore pregovori o amandmanima na Ugovor o osnivanju Energetske zajednice.

Savet je, na sastanku koji je okupio ministre energetike i životne sredine, produžio i mandat Janeza Kopača kao direktora Sekretarijata EnZ u naredne tri godine, počev od 1. decembra 2018. godine.

Odlučeno je i da se u 2019. godini zajedno sa ciljevima do 2030. uzmu u obzir i izmenjena Direktiva o energetskoj efikasnosti i izmenjena Direktiva o obnovljivim izvorima energije, kao i nova Uredba o upravljanju.

Savet je, takođe, doneo odluku o proširenju pravnih tekovina EnZ usvajanjem nove Uredbe o energetskom označavanju 2017/1369 i Regulative br. 1227/2011 o integritetu i transparentnosti veleprodajnog tržišta (REMIT).

„Opšte smernice za definisanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine potvrđuju potrebu za uspostavljanjem ciljeva za energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ciljevi bi trebalo da budu u skladu sa ciljevima EU do 2030. godinu, da predstavljaju jednaku ambiciju za članice EnZ i da uzimaju u obzir relevantne socio-ekonomske razlike, tehnološki razvoj i obaveze iz Pariskog sporazuma“, navodi se u saopštenju Sekretarijata.

Srbija i BiH dobile dodatnih 6 meseci da ispoštuju pravila EnZ

Savet je usvojio i 8 projekata od interesa za EnZ i 13 projekata od zajedničkog interesa, u skladu sa Uredbom 347/2013 o smernicama za transevropsku energetsku infrastrukturu koji će moći da koriste investicione podsticaje i povoljnije regulatorne uslove.

U sektoru električne energije izabran je Transbalkanski koridor, koji će povezati Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju, kao i ostatak Zapadnog Balkana sa italijanskim elektroenergetskim sistemom preko podvodnog kabla.

Ministri su doneli i odluke o više slučajeva u vezi sa rešavanjem sporova koji predstavljaju ozbiljnu i trajnu povredu prema članu 92. Ugovora o EnZ. Odluke se odnose na BiH, Srbiju i Ukrajinu zbog neusklađenosti s Direktivom o sumporu u gorivima, i BiH zbog neusvajanja Trećeg energetskog paketa.

Što se tiče neusklađenosti Srbije sa pravilima u vezi sa raspodelom prihoda od prekograničnih kapaciteta na određenim interkonekcijama, kršenje će se smatrati ozbiljnim ako se ne otkloni u narednih šest meseci. Savet je odlučio da odobri BiH još šest meseci pre stupanja na snagu novih mera zbog neusvajanja zakonodavstva o gasu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

svet energija vetra rekord wwea izvestaj 2025

Svet instalirao 64 odsto više vetroelektrana u prvoj polovini 2025.

29. novembar 2018. - Gradnja vetroelektrana u svetu povećana je 64 odsto u prvoj polovini 2025. godine, prema izveštaju Svetske asocijacije za energiju vetra

I Rumunija suocena s rekordno losom hidroloskom situacijom

I Rumunija suočena s rekordno lošom hidrološkom situacijom

29. novembar 2018. - Hidroelectrica, rumunski operator hidroelektrana i snabdevač strujom, očekuje rekordno nisku godišnju proizvodnju, usled surove suše

cbam-srbija-zapadni-balkan-eu-dekarbonizacija-energetska-zajednica-ljubo-macic

Maćić: Izuzeće od CBAM-a za struju donelo bi Srbiji pogubno brzu dekarbonzaciju, taksa blokira i spajanje tržišta sa EU

29. novembar 2018. - Evropska komisija priznaje da problemi sa primenom CBAM-a postoje, ali odgovore nije ponudila, kaže Ljubo Maćić, specijalni savetnik u Ekonomskom institutu

Eles, Terna, sporazum o nadogradnji mreze

Slovenija i Italija nadograđuju elektroenergetske interkonektore

29. novembar 2018. - Slovenija i Italija su potpisale sporazum vredan 250 miliona evra za jačanje međudržavne elektroenergetske mreže i povećanje kapaciteta prenosa