Životna sredina

Ministarski savet Energetske zajednice usvojio smernice za donošenje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. 

Slika: Energetska zajednica

Objavljeno

29.11.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.11.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarski savet Energetske zajednice, koji je održan danas u Skoplju, usvojio je Opšte smernice za donošenje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, izabrao je 21 infrastrukturni projekat od regionalnog značaja i odlučio da se ponovo otvore pregovori o amandmanima na Ugovor o osnivanju Energetske zajednice.

Savet je, na sastanku koji je okupio ministre energetike i životne sredine, produžio i mandat Janeza Kopača kao direktora Sekretarijata EnZ u naredne tri godine, počev od 1. decembra 2018. godine.

Odlučeno je i da se u 2019. godini zajedno sa ciljevima do 2030. uzmu u obzir i izmenjena Direktiva o energetskoj efikasnosti i izmenjena Direktiva o obnovljivim izvorima energije, kao i nova Uredba o upravljanju.

Savet je, takođe, doneo odluku o proširenju pravnih tekovina EnZ usvajanjem nove Uredbe o energetskom označavanju 2017/1369 i Regulative br. 1227/2011 o integritetu i transparentnosti veleprodajnog tržišta (REMIT).

„Opšte smernice za definisanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine potvrđuju potrebu za uspostavljanjem ciljeva za energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ciljevi bi trebalo da budu u skladu sa ciljevima EU do 2030. godinu, da predstavljaju jednaku ambiciju za članice EnZ i da uzimaju u obzir relevantne socio-ekonomske razlike, tehnološki razvoj i obaveze iz Pariskog sporazuma“, navodi se u saopštenju Sekretarijata.

Srbija i BiH dobile dodatnih 6 meseci da ispoštuju pravila EnZ

Savet je usvojio i 8 projekata od interesa za EnZ i 13 projekata od zajedničkog interesa, u skladu sa Uredbom 347/2013 o smernicama za transevropsku energetsku infrastrukturu koji će moći da koriste investicione podsticaje i povoljnije regulatorne uslove.

U sektoru električne energije izabran je Transbalkanski koridor, koji će povezati Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju, kao i ostatak Zapadnog Balkana sa italijanskim elektroenergetskim sistemom preko podvodnog kabla.

Ministri su doneli i odluke o više slučajeva u vezi sa rešavanjem sporova koji predstavljaju ozbiljnu i trajnu povredu prema članu 92. Ugovora o EnZ. Odluke se odnose na BiH, Srbiju i Ukrajinu zbog neusklađenosti s Direktivom o sumporu u gorivima, i BiH zbog neusvajanja Trećeg energetskog paketa.

Što se tiče neusklađenosti Srbije sa pravilima u vezi sa raspodelom prihoda od prekograničnih kapaciteta na određenim interkonekcijama, kršenje će se smatrati ozbiljnim ako se ne otkloni u narednih šest meseci. Savet je odlučio da odobri BiH još šest meseci pre stupanja na snagu novih mera zbog neusvajanja zakonodavstva o gasu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu solarna energija pad 2025 izvestaj

2025. će biti prva godina od 2015. da EU zabeleži pad instalacija solarnih panela

29. novembar 2018. - Novu analizu tržišta fotonaponskih elektrana u EU za prvih šest meseci 2025. uradila je asocijacija SolarPower Europe

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

29. novembar 2018. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

29. novembar 2018. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

eu pametna brojila lista slovenija hrvatska

Slovenija u vrhu liste zemalja EU sa najviše pametnih brojila, Hrvatska zaostaje

29. novembar 2018. - Švedska, Danska i Italija su sve potrošače - i domaćinstva i one koji to nisu - prebacile na pametna brojila