Otpad

Međunarodni dan nultog otpada 2025: Smanjiti otpad u modnoj i tekstilnoj industriji

Medjunarodni dan nultog otpada 2025, Ka nultom otpadu u modi i tekstilu

Foto: Freepik

Objavljeno

29.03.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.03.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je na svojoj sedamdeset sedmoj sednici, 14. decembra 2022. godine, rezoluciju kojom je 30. mart proglašen Međunarodnim danom nultog otpada. Cilj ovog dana je da skrene pažnju na brojne negativne uticaje otpada i podstakne globalnu akciju na svim nivoima radi smanjenja zagađenja. Ove godine, fokus je na otpadu koji generiše modna i tekstilna industrija.

Domaćinstva, mala preduzeća i pružaoci javnih usluga godišnje proizvedu između 2,1 milijarde i 2,3 milijarde tona komunalnog čvrstog otpada, pokazuju podaci Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP). Bez hitne akcije, očekuje se da će godišnja proizvodnja otpada porasti na 3,8 milijardi tona do 2050. godine.

Obeležavanje Međunarodnog dana nultog otpada zajednički organizuju UNEP i Program UN za ljudska naselja (UN- Habitat), pozivajući države, civilno društvo, preduzeća, akademsku zajednicu, i društvo u celini da se angažuje u inicijativama za smanjenje otpada.

Ovogodišnja tema, Ka nultom otpadu u modi i tekstilu, ističe hitnu potrebu za preduzimanjem mera kako bi se smanjio negativan uticaj otpada iz ovog sektora i podstakla održivost i cirkularnost u modnoj industriji.

Brzi rast proizvodnje i potrošnje tekstila nadmašuje napore ovog sektora da bude održiv, izazivajući ozbiljne ekološke, ekonomske i društvene uticaje, posebno na globalnom jugu.

Godišnje se proizvede 92 miliona tona tekstilnog otpada

Proizvodnja odeće se udvostručila od 2000. do 2015. godine. Masovnu proizvodnju neizbežno prati i generisanje velike količine otpada. Trenutno se u svetu proizvodi 92 miliona tona tekstilnog otpada. Ako bismo ovu cifru prikazali na slikovit način, to bi značilo da svake sekunde jedan kamion istovari punu prikolicu odeće na deponiju ili u spalionicu.

Tekstilna industrija je energetski vrlo intenzivna i kao takva ogovorna je za osam odsto globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Takođe, predstavlja jednog od najvećih potrošača i zagađivača vode – godišnje koristi 215 biliona litara vode, što bi bilo dovoljno za punjenje 86 miliona olimpijskih bazena. Pored toga, u proizvodnji odeće koristi se hiljade hemikalija, od kojih su mnoge štetne za ljudsko zdravlje i ekosisteme.

Usporimo modu

Živimo u svetu u kom se sve dešava brzo. Brzo jedemo, brzo živimo, a tako se i oblačimo.  Termin brza moda prvi put je upotrebio novinar New York Times-a, opisujući Zarin biznis model po kom može da dizajnira, proizvede i isporuči novi komad odeće za samo dve nedelje.

Brza moda je fokusirana na brzu proizvodnju i isporuku odeće i modnih dodataka potrošačima. Poslovni model se bazira na masovnoj proizvodnji garderobe čiji dizajn kopira najnovije trendove modnih pista, koristeći jeftine materijale za izradu i jeftinu radnu snagu.

Najpopularniji sintetički materijal je poliester od kog se pravi gotovo 60 odsto odeće. Poliester se proizvodi od fosilnih goriva, tako da su emisije CO2 triput veće, nego kada se za proizvodnju odeće koristi pamuk. Još jedan od problema jeste što su sintetički materijali odgovorni za devet odsto mikroplastike u okenu. Svaki put kada ubacimo odeću u veš mašinu iz nje se odlobode hiljade sitnih mikrovlakana.

Otpad od odeće je vidljiv iz svemira

Zara, ali i drugi brendovi brze mode poput Temu-a, Shein-a, H&M-a, napredovali su u brzini, tako da nedeljno objavljuju na stotine novih komada. Osim što se brzo proizvode, danas se odevni predmeti brzo i troše, što znači da neretko samo nakon jednog nošenja završe u smeću. Najveći teret podnose zemlje globalnog juga, u koje se polovna odeća izvozi. Obale Gane pretrpane su neupotrebljivim tekstilom.

Koliko je problem ozbiljan, svedoči i činjenica da se otpad za koji je zaslužna brza moda može videti iz svemira. Naime, u pustinji Atakama u Čileu, nalaze se planine bačene odeće, što neprodate, što polovne uvezene iz Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Azije. Godišnje se u Čile otpremi 60.000 tona stare odeće. Deo se preproda, ali najmanje 39.000 tona završi ilegalno bačeno u pustinji.

Ono što kao pojedinci možemo da uradimo da smanjimo otpad jeste da kupujemo manje i kvalitetnije komade odeće koje ćemo duže nostiti. Takođe, popravka i prepravka stare odeće kao i kupovina polovnih i vintaž komada neka su od rešenja. Na industriji je da uvede cirkularnost u svoj proizvodni proces, tako što će proizvoditi trajniju odeću od održivijih materijala i dizajnirati proizvode koji se mogu lakše reciklirati.

Uz promene u industriji i podršku potrošača, modni sektor može postati održiviji i odgovorniji prema prirodi.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Zabrana plasticnih kesa u Vasingtonu povecala kolicinu otpada

Zabrana tankih plastičnih kesa povećala količinu otpada

29. mart 2025. - Zabrana jednokratnih plastičnih kesa u Vašingtonu imala je neočekivani efekat – studija pokazuje da je količina plastike u životnoj sredini porasla zbog debljih višekratnih kesa

pretvaranje plastičnog otpada u gorivo

Nauka otvara put ka efikasnoj proizvodnji goriva od plastike

29. mart 2025. - Unapređenjem procesa pirolize, istraživači sa Jejl Univerziteta, uspeli su da pretvore 66 odsto tretirane plastike u hemikalije koje se mogu koristiti za goriva

Glasaj za liderku obnovljive energetike 2025

Vaš glas odlučuje: počelo glasanje za Liderku održive energetike 2025

29. mart 2025. - Javno glasanje za Liderku održive energetike 2025. je otvoreno od 23. septembra do 10. oktobra

hrvatska osijek odvojeno prikupljanje otpada separacija unikom gradonacelnik radic

Osijek najbolji u separaciji otpada u Hrvatskoj

29. mart 2025. - Osijek je jedini veliki hrvatski grad koji zahvaljujući separaciji otpada iznad 50 odsto ne plaća penale državi