OIE

Manje energije iz obnovljivih izvora u prvoj polovini 2017. u Sloveniji

Photo: Pixabay

Objavljeno

10.08.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.08.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenački pogoni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora su proizveli 5 odsto manje energije u prvih šest meseci 2017. nego u istom periodu prethodne godine iako su solarne elektrane podigle proizvodnju za 14 odsto, pokazuju podaci Centra za podršku proizvodnji zelene energije, koji je deo slovenačkog operatora tržišta električne energije Borzen.

Slovenija sada ima 3.878 proizvođača energije iz obnovljivih izvora ukupne snage od 412 MW koji su proizveli 514,7 gigavat sati struje u prvoj polovini ove godine.

Centrale na obnovljive izvore u Sloveniji dobijaju subvencije kroz mehanizam podrške za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i visoko efikasnu kogeneraciju toplotne i električne energije. Taj mehanizam je isplatio 77,4 milion evra subvencija u prvoj polovini godine što je 0,9 odsto više nego u istom periodu 2016. iako je proizvodnja bila manja.

U proseku, kroz mehanizam podrške je isplaćeno 150,4 evra po MWh u prvih šest meseci ove godine odnosno 6 više nego prethodne zbog vremenskih uslova koji utiču na proizvodnju solarni i hidro postrojenja.

Prema podacima koje je objavilo slovenačko Ministarstvo za infrastrukturu, najskuplji pogoni u okviru mehanizma podrške su solarne farme dok su hidro centrale najjeftinije.

Prema podacima tog ministarstva, hidro elektrane su dobile 2,8 miliona evra za proizvodnju 48,5 GWh struje, solarne farme 37,5 milion evra za 147,3 GWh, centrale na biogas 8,8 miliona za 67 GWh, centrale na biomasu 10 miliona za 72.1 GWh, kogeneracijski pogoni sa fosilnim gorivima 17,5 miliona za 175,2 GWh, vetroparkovi 0,2 miliona za 2,7 GWh, a pola miliona evra je dato drugim energetskim postrojenjima za 2 GWh.

Slovenija je zabeležila rast od 14 odsto u proizvodnji solarne energije ali i pad od 40 odsto u proizvodnju energije iz hidro postrojenja.

Glavni proizvođači energije u prvoj polovini 2017. su kogeneracijski pogoni koji koriste i fosilna goriva sa udelom od 34 odsto, zatim solarne farme sa 29 odsto, pogoni na biomasu sa 14 odsto, pogoni na biogas sa 13 odsto i hidro centrale sa 9 odsto udela u ukupno proizvodnji pogona koji učestvuju u mehanizmu podrške.

Solarne farme su dobilo 48 odsto svih subvencija, kogeneracijski pogoni koji koriste i fosilna goriva 23 odsto, pogoni na biomasu 13 odsto i pogoni na biogas 11 odsto doku su hidrocentrale dobile manje od 4 odsto.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

elektricne energije regionu dekarbonizaciji zelenu energiju uloga nuklearki BEF 2025

Dekarbonizacija regiona Jugoistočne Evrope: ubrzano i obnovljivi izvori i nuklearna energija

10. avgust 2017. - Predstavnici elektroprivreda i privatnih proizvođača struje su na konferenciji BEF 2025 govorili o različitim pristupima dekarbonizaciji u regionu

Kopaonik ce biti domacin 37. CIGRE savetovanja, u fokusu tehnologije buducnosti i izazovi energetske tranzicije

37. CIGRE savetovanje na Kopaoniku: u fokusu tehnologije budućnosti i izazovi energetske tranzicije

10. avgust 2017. - Od 26. do 30. maja 2025. godine, u hotelu Grand na Kopaoniku održaće se 37. Savetovanje CIGRE Srbija – jedno od najznačajnijih stručnih okupljanja u oblasti elektroenergetike u regionu

beogradski energetski forum 2025 bef energetska tranzicija tehnologije finansiranje turkovic presern

BEF 2025: Tehnologije za energetsku tranziciju postoje, i sve su jeftinije

10. avgust 2017. - Učesnici panela Energetska revolucija na delu bili su Maja Turković, CWP, Aleš Prešern, Siemens Energy, i Kristijan Bejnju, Kommunalkredit Austria AG

eu zeleni vodonik subvencije

15 projekata zelenog vodonika dobija skoro milijardu evra iz fondova EU

10. avgust 2017. - Subvencije za proizvodnju zelenog vodonika dodeljene su na drugoj po redu aukciji koju je organizovala Evropska banka za vodonik