OIE

Lepoglava – prvi hrvatski zeleni zatvor

Lepoglava – prvi hrvatski zeleni zatvor

Slika: Šumska biomasa d.o.o.

Objavljeno

07.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Zatvor Lepoglava je prešavši na grejanje drvnom sečkom ovog meseca, postao prvi zeleni zatvor u Hrvatskoj koji koristi obnovljive izvore energije. Time je napravljen prvi korak ka preusmeravanju ovog energenta u javne ustanove.

Šumska biomasa d.o.o, ćerka firma Hrvatskih šuma, sklopila je ugovor sa Kaznionicom Lepoglava i isporučila prvih 1.000 tona drvne sečke za grejanje, u vrednosti od skoro 50.000 evra (412.500 kuna).

„Prelaskom na obnovljive izvore energije, zatvor u Lepoglavi ostvariće veliku uštedu kada su troškovi za energiju u pitanju, i ukloniće oko 900 tona CO2 iz životne sredine. Istovremeno će i poboljšati uslove boravka zatvorenika“, rekao je direktor firme Šumska biomasa, Marko Klobučar, za Balkan Green Energy News portal.

S obzirom da je reč o prvoj isporuci, i da je zatvor u okolini Varaždina prva javna institucija koja će koristiti drvnu sečku za grejanje, još se ne zna tačno koliko je ovog energenta potrebno za celu grejnu sezonu. Količina ogreva zavisi i od dužine hladnog perioda.

„Svakako da hiljadu tona nije dovoljno za celu sezonu. U Lepoglavi su se u prethodna dva meseca grejali na fosilna goriva, kao i godinama unazad, a tek sada, u decembru, prelaze na biomasu,“ kaže Klobučar.

Pretpostavka je, dodaje on, da bi se grejna sezona mogla pokriti sa 2.000 – 2.500 tona, ali bolje procene imaće krajem ove zime.

„Najvažnije je da će se kaznionica u celosti grejati na drvnu sečku, a fosilna goriva će se koristiti samo i isključivo u slučaju kvarova, ili eventualnih preoptrećenja, objašnjava Klobučar i zaključuje da je reč o zaista prvom zelenom zatvoru.

Zatvor Lepoglava

U ozelenjavanju Lepoglave, osim Hrvatskih šuma i Šumske biomase, učestvovalo je i Ministarstvo poljoprivrede, sa zajedničkim ciljem da se stvore uslovi za razvoj domaćeg tržišta drvne sečke, i da se ona iz izvoza preusmeri za grejanje u bolnice, škole, vrtiće i druge javne ustanove.

„Tako bi se umanjio izvoz drvne sečke i u Hrvatskoj bi se zadržali svi benefiti korištenja tog najstarijeg obnovljivog izvora energije“, kaže Klobučar.

Takvo usmerenje je dodatno opravdano činjenicom da je Hrvatska energetski veoma zavisna zemlja koja uvozi oko 55% potrebne energije. Više od 66% javnih zgrada (u vlasništvu države, županija, gradova i opština) kao energent koriste naftu, gas ili ugalj, u svakom slučaju fosilna goriva, a Hrvatska raspolaže kvalitetnim i prirodnim šumama i trebalo bi da iskoristi svoje resurse i pređe na cirkluarnu ekonomiju, dodao je direktor Šumske biomase.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Za izgradnju solarne elektrane Deanovec u Hrvatskoj nije potrebno sprovodjenje procene uticaja na zivotnu sredinu

Projekat solarne elektrane Deanovec kod Zagreba uslovno prošao ekološku procenu

7. decembar 2017. - Za izgradnju solarne elektrane Deanovec od 65,7 megavata nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu niti ocena prihvatljivosti za ekološku mrežu

ENNA vece temperature geotermalnoj bušotini Zagocha

ENNA izmerila još veće temperature u svojoj geotermalnoj bušotini Zagocha

7. decembar 2017. - ENNA Geo je završila dodatno proizvodno testiranje bušotine na lokaciji planirane geotermalne elektrane GTE Zagocha na severoistoku Hrvatske

balansiranje uredba srbija

Vlada Srbije usvojila uredbu o balansnoj električnoj energiji

7. decembar 2017. - Jedan od ciljeva uredbe je integracija balansnih tržišta i promovisanje mogućnosti razmene usluga balansiranja.

VE Gvozd 2 ugovor EPCG EBRD

EPCG dobio kredit od 25 miliona evra za proširenje VE Gvozd

7. decembar 2017. - Kapacitet će biti povećan na 75,6 MW, pa će VE Gvozd biti najveća vetroelektrana u Crnoj Gori.