OIE

Lepoglava – prvi hrvatski zeleni zatvor

Lepoglava – prvi hrvatski zeleni zatvor

Slika: Šumska biomasa d.o.o.

Objavljeno

07.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Zatvor Lepoglava je prešavši na grejanje drvnom sečkom ovog meseca, postao prvi zeleni zatvor u Hrvatskoj koji koristi obnovljive izvore energije. Time je napravljen prvi korak ka preusmeravanju ovog energenta u javne ustanove.

Šumska biomasa d.o.o, ćerka firma Hrvatskih šuma, sklopila je ugovor sa Kaznionicom Lepoglava i isporučila prvih 1.000 tona drvne sečke za grejanje, u vrednosti od skoro 50.000 evra (412.500 kuna).

„Prelaskom na obnovljive izvore energije, zatvor u Lepoglavi ostvariće veliku uštedu kada su troškovi za energiju u pitanju, i ukloniće oko 900 tona CO2 iz životne sredine. Istovremeno će i poboljšati uslove boravka zatvorenika“, rekao je direktor firme Šumska biomasa, Marko Klobučar, za Balkan Green Energy News portal.

S obzirom da je reč o prvoj isporuci, i da je zatvor u okolini Varaždina prva javna institucija koja će koristiti drvnu sečku za grejanje, još se ne zna tačno koliko je ovog energenta potrebno za celu grejnu sezonu. Količina ogreva zavisi i od dužine hladnog perioda.

„Svakako da hiljadu tona nije dovoljno za celu sezonu. U Lepoglavi su se u prethodna dva meseca grejali na fosilna goriva, kao i godinama unazad, a tek sada, u decembru, prelaze na biomasu,“ kaže Klobučar.

Pretpostavka je, dodaje on, da bi se grejna sezona mogla pokriti sa 2.000 – 2.500 tona, ali bolje procene imaće krajem ove zime.

„Najvažnije je da će se kaznionica u celosti grejati na drvnu sečku, a fosilna goriva će se koristiti samo i isključivo u slučaju kvarova, ili eventualnih preoptrećenja, objašnjava Klobučar i zaključuje da je reč o zaista prvom zelenom zatvoru.

Zatvor Lepoglava

U ozelenjavanju Lepoglave, osim Hrvatskih šuma i Šumske biomase, učestvovalo je i Ministarstvo poljoprivrede, sa zajedničkim ciljem da se stvore uslovi za razvoj domaćeg tržišta drvne sečke, i da se ona iz izvoza preusmeri za grejanje u bolnice, škole, vrtiće i druge javne ustanove.

„Tako bi se umanjio izvoz drvne sečke i u Hrvatskoj bi se zadržali svi benefiti korištenja tog najstarijeg obnovljivog izvora energije“, kaže Klobučar.

Takvo usmerenje je dodatno opravdano činjenicom da je Hrvatska energetski veoma zavisna zemlja koja uvozi oko 55% potrebne energije. Više od 66% javnih zgrada (u vlasništvu države, županija, gradova i opština) kao energent koriste naftu, gas ili ugalj, u svakom slučaju fosilna goriva, a Hrvatska raspolaže kvalitetnim i prirodnim šumama i trebalo bi da iskoristi svoje resurse i pređe na cirkluarnu ekonomiju, dodao je direktor Šumske biomase.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

aukcije srbija solar vetar rezultati

Srbija podelila celu kvotu na drugim aukcijama, investitori grade elektrane na solar i vetar snage 645 MW

7. decembar 2017. - Srbija je u drugom krugu aukcija dodelila kvotu za premije od 424,8 MW. Izabrani su investitori iz Kine, SAD-a, Francuske i Srbije

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

7. decembar 2017. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

7. decembar 2017. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

7. decembar 2017. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu