Električna energija

Knjeginjić: Lafarge Srbija ima znanje i investicije za dekarbonizaciju, potrebna samo regulatorna podrška

Knjeginjic-lafarge-bef-2024

Foto: Balkan Green Energy News

Objavljeno

30.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Kompaniji Lafarge Srbija, vodećem proizvođaču cementa u zemlji, ne nedostaje znanja, opreme i investicija da se prilagodi izmenjenim uslovima poslovanja nakon uvođenja takse na emisije CO2 pri izvozu u Evropsku uniju, ali joj treba podrška domaćih regulatornih tela na putu dekarbonizacije, izjavio je generalni direktor Dimitrije Knjeginjić.

Govoreći o Mehanizmu za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), Knjeginjić je podsetio da će cementna idustrija od 1. januara 2026. godine morati da plaća za svaku tonu emitovanog CO2. To, prema njegovim rečima, znači da se kompanija mora ozbiljno menjati kako bi se prilagodila novonastaloj situaciji.

Knjeginjić: Investirali smo sve što treba, fali nam samo razumevanje Vlade Srbije

„Na tom putu, ne fali nam znanja i veština, ne fali nam opreme. Sve što je trebalo da investiramo, investirali smo. Fali nam samo razumevanje Vlade Srbije da zajedno otpetljamo ovaj čvor i da 1. januar 2026. dočekamo spremni,“ izjavio je Knjeginjić na marginama Beogradskog energetskog foruma 2024.

Lafarge Srbija je lider u proizvodnji građevinskih materijala i ubedljivo je broj 1 u proizvodnji cementa, friškog betona, kamena i svih tipova frakcija od kamena, naglasio je.

Govoreći na panelu ‘Dekarbonizacija industrije i poslovanja kao odgovor na Zelenu Agendu i oporezivanje CO2’, održanog u okviru konferencije BEF 2024, Knjeginjić je rekao da industriji cementa ne trebaju subvencije za smanjenje emisija CO2, već odgovarajuća regulativa koja bi omogućila dekarbonizaciju.

Rešenja već postoje, treba samo prepisati propise EU

“Nama ne treba da neko izmišlja rešenja – ona već postoje – niti da izmišljamo toplu vodu. Treba samo da primenimo ono što već postoji u Evropskoj uniji, od 1. januara 2026. godine da prepišemo zakone”, naveo je Knjeginjić na panelu.

Kao jedno od rešenja on navodi da bi država mogla da odobri kogeneraciju u barem tri cementare u Srbiji, pa da se otpad sa gradskih deponija koji se ne može reciklirati koristi za proizvodnju energije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Pored strategije za grejanje Evropi neophodna strategija za hladenje hladjenje

Pored strategije za grejanje, Evropi sada neophodna strategija za hlađenje

30. maj 2024. - Za razliku od sistemskih rešenja za grejanje, pristup hlađenju u Evropi je bio haotičan, parcijalan i nepravičan, a ono dobija suštinski značaj

severna makedonija stip vetropark alcaraz kalderon mickoski

Počela gradnja vetroparka Štip u Severnoj Makedoniji – najvećeg na Zapadnom Balkanu

30. maj 2024. - Položen je kamen temeljac za vetropark Štip snage 400 MW u koji će kompanija Alcazar Energy Partners investirati 500 miliona dolara

bih solar republika srpska rogatica Elektrohertz koncesija

Elektrohertz dobio koncesiju za gradnju solarne elektrane u Republici Srpskoj

30. maj 2024. - Krajem maja u BiH je započela gradnja najveće solarne elektrane snage 125 MW, a poslednja koja je zvanično otvorena je elektrana Stolac

Slovenija podsticaje projekte solarnih elektrana vetroparkova

Slovenija odobrava podsticaje za projekte solarnih elektrana, vetroparkova

30. maj 2024. - Prioritetni projekti u Sloveniji za solarne i vetroelektrane, sa skladištenjem energije ili bez njega, mogu da dobiju grantove iz Modernizacionog fonda EU