Kako će izgledati regionalna tržišta električne energije u bliskoj budućnosti

Autor: Dejan Drašković, tehnički direktor, Berza električne energije

Berze električne energije su sa svojim pojavljivanjem postale snažni promoteri razvoja tržišta – neutralni subjekti koji zagovaraju transparentno formiranje cijene električne energije, bazirano na trenutnoj ponudi i potražnji. Da bi se pronašla i obezbjedila likvidnost, berze su ubrzo počele da se uključuju u prekogranične projekte kako bi se uparile i uvećale svoja energetska tržišta, proširile ponudu i potražnju, te na taj način upotpunile energetsku sliku Evrope.

Prednosti jednog velikog regionalnog tržišta

U okviru Energetske zajednice postoji mnogo aktivnosti u cilju podrške razvoju regionalnog tržišta u regionu zemalja šestorke Zapadnog Balkana (WB6), gdje se očekuje da konkretne projektne aktivnosti utvrđene sa programom rada (tehnička pomoć za povezivanje cjeline Zapadnog Balkana sa regionalnim energetskim tržištem) rezultuju uspostavljanjem i funkcionisanjem regionalnog tržišta električne energije, koje bi kao svoj krajnji cilj imalo spajanje sa harmonizovanim evropskim tržištem. Sa tržištem koje bi imalo za cilj povećanje likvidnosti kompletnog regiona, efikasnost u uparivanju ponude i potražnje i socijalne zaštite, odnosno postizanja realne cijene bez mogućnosti manipulacije i napumpavanja vještačkih cijena energije, koja bi optimizovala ukupnu dobrobit i povećala transparentnost.

Prednost jednog velikog regionalnog tržišta, nije samo u velikom izboru ponude i potražnje, nego je i u njegovoj uređenosti. Jedna funkcionalna pravila obavezujuća za sve učesnike. Jedna pretplata. Jedno učlanjenje. Jedan ogroman povezani sistem koji živi, radi i diše kao jedna cjelina sa istim i jednakim pravilima za sve. To je kao što koristite svoj mobilni telefon u svim zemljama okruženja sa uslugom rominga, ali zamislite da ne plaćate cijenu rominga, nego istu cijenu kao kada ste u sopstvenoj mreži. To bi bila prednost jednog velikog zajedničkog tržišta.

Prepreke

Međutim, da bi se ta naizgled tako jednostavna, možemo čak i da kažemo utopijska ideja ostvarila, potrebno je uhvatiti se u koštac sa dosta obaveza. Između ostalog, tu se nailazi na stimulisanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, koji ulaze na velika vrata uslijed subvencija koje se daju za njih, gašenje ili sanacija starih objekata koji su radili na termo ili nuklearni pogon, objavljivanje svih podataka koji mogu da utiču na tržište, kao što su ispadi i remonti elektrana, prognoza otklanjanja kvara, vjerovatnoća da će se kvar sanirati u predviđeno vrijeme, unifikacija zakona i pravila, usaglašavanje regulatornih aspekata…

U novom svijetu koji se stvorio kreiranjem računice „energija X vrijeme isporuke = tržišni proizvod“, svaka od tih informacija pretvorena je u procenat koji u određenom odnosu utiče na cijenu. U sferi teorije, te obaveze bi vremenom, kada bi se riješile i uredile, dovele do one „krajnje bitke“, a to je bitka snabdjevača za svakog posljednjeg potrošača, odnosno do konačnog stvaranja tržišne utakmice ne samo za proizvodom na tržištu, nego i za kupcima tog proizvoda, kako bi se i njima ponudili što bolji uslovi. Bez krajnjeg kupca proizvod nema vrijednost, jer nema kome da se plasira. A, kada uredite sva pravila, eliminišete sve barijere koje su potrebne za slobodno tržište, onda ostaje jedino ta posljednja bitka, što bolji kvalitet i bolja ponuda za svakog pojedinačnog potrošača.

Uticaj obnovljivih izvora energije

Ovo neminovno pokreće pitanje oko obnovljivih izvora. Kakav će biti njihov uticaj na buduće tržište?

Uticaj će biti ogroman, jer trenutno su ogromne investicije i subvencije usmjerene ka što boljem i većem plasmanu obnovljivih izvora, što samim time znači izgradnja novih obnovljivih postrojenja solara i vjetroelektrana. Čista energija, bez nusprodukta zagađenja okoline … to su rečenice koje najčešće čujemo.

Sa energetskog aspekta dolazimo do činjenice da se fokus u izgradnji više ne stavlja na elektrane sa baznom proizvodnjom, kao što su termoelektrane ili nuklearke čija cijena proizvodnje jednog MWh je daleko jeftinija od energije koja se dobija iz obnovljivih izvora te je samim time daleko isplativija u tržišnom smislu, pa iako se grade po najsavremenijim eko-standardima, zapostavljaju se. Ne zbog toga što postoji opasnost od ugrožavanja životne sredine, to je samo jedan mali faktor, nego zbog toga što za njih ne postoje subvencije.

Međutim, sa tržišnog aspekta, svako povećanje ponude mora da utiče na smanjenje cijene, ukoliko ne postoji dovoljna potražnja za nju, pa je iz ugla regionalnog tržišta, svaka izgradnja novog objekta koji će svoju energiju nuditi na zajedničkom tržištu, više nego dobrodošla. Čak šta više, na regionalnom tržištu će osim energije kao klasičnog proizvoda, morati da postoji i posebno tržište za sertifikate o porijeklu energije, kao i za emisiju CO2.

Saradnja SEEPEX i HUPX veliki korak

Moram da istaknem da je jedan veliki korak ka regionalnom tržištu upravo vijest koja je objavljena 7. februara u Beogradu, Budimpešti i Parizu o formiranju zajedničke kompanije između osnivača EMS, MAVIR, HUPX, EPEX i SEEPEX, koja hrabro i pionirski ide u ono što je očigledno prvi market coupling projekat u regionu WB6. To je velika vijest za kompletan region. Pogotovo kada se uzme u obzir likvidnost Mađarske berze i činjenica da je njihovo tržište jedno od najkompletnijih i najzanimljivijih u regionu sa svojom ponudom i realizacijom.

Sa izgradnjom podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, kompletna slika spajanja regionalnog tržišta sa evropskim tržištem će dobiti svoje konačne obrise. Da bi se zemlje regiona pripremile za to osnovana je radna grupa WG AIMS pod pokroviteljstvom Sekretarijata Energetske zajednice, čiji cilj je uparivanje tržišta zemalja članica ove radne grupe, a to su Albanija, Italija, Crna Gora i Srbija.

Italija, kao zemlja sa iskustvom u prekograničnoj saradnji, sa već realizovanim market coupling projektima sa svojim susjednim zemljama, kao zemlja koja u sebi ima šest različitih cjenovnih zona ujedinjenih u jednu zajedničku nacionalnu zonu, u ovom projektu svojim znanjem i iskustvom će pomoći zemljama Balkana u rješavanju prepreka koje moramo preskočiti kako na tehničkom, tako i na pravnom i regulatornom planu, da bi ostvarili konačan cilj ovog projekta, a to je ujedinjenje regiona sa Italijom, odnosno priključenje Balkanskog tržišta evropskom u cilju stvaranja šireg Pan-Evropskog regionalnog tržišta. Tada već dobijamo drugu konekciju Balkana sa Evropom.

Energetska kapija Balkana ka Italiji

Što se tiče Berze električne energije u Crnoj Gori, mi smo potpuno novi igrač na terenu regionalnih dešavanja, sa ciljem razvijanja organizovanog tržišta dan-unaprijed i što skorijeg market couplinga sa najmanje jednom od zemalja u našem okruženju. Trenutno smo u završnoj fazi tehničke pomoći od strane Sekretarijata Energetske zajednice za koju moram da istaknem da je bila naša velika podrška od početka ovog projekta, pa se očekuje veoma brzo da uđemo u realizaciju jednog od naših primarnih ciljeva, a to je pronalaženje strateškog partnera, koji bi sa svojim znanjem i iskustvom u početnoj fazi znatno potpomogao implementaciju operativnog procesa i novih tehničkih rješenja u što skorijem roku.

Svjesni smo naše pozicije jer u trenutnoj konstalaciji, praktično smo energetska kapija Balkana koja vodi ka Italiji. Nadamo se da će projekat povezivanja Italije i Balkana donijeti znatno veću konkurenciju u pogledu ponude i potražnje za energijom, što bi ultimativno dovelo do kvalitetnije ponude i samim time boljih uslova ka krajnjim potrošačima. Naš cilj je prvenstveno stvaranje novih poslovnih mogućnosti svim učesnicima na tržištu, bolja efikasnost, konkurentnije cijene, veća sigurnost, kvalitet i standard usluga. Sve to izvedeno na jedan anonimni, transparentni i opcioni način, jer učešće na berzi nije obavezujuće, za sve kompanije i partnere koji budu zadovoljilji propise na tržištu.