OIE

Izdavanje dozvola za hidrocentrale u BiH uprkos upozorenjima

Photo: Pixabay

Objavljeno

31.08.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

31.08.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nadležne državne institucije u oba entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH) izdaju dozvole za izgradnju i rad malih hidrocentrala (MHE) uprkos upozorenjima da one mogu da nanesu štetu životnoj sredini. Nadležne institucije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj (RS) odgovorile su na ta upozorenja tvrdeći da vlasnici i operateri tih centrala moraju da dobiju ekološke i vodne dozvole u kojima su detaljno propisani uslovi.

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) izdala je do kraja jula ove godine dozvole za 56 malih hidroelektrana ukupne instalisane snage od 64,394 megavata, javili su mediji u BiH dodajući da u RS već radi 21 mala hidrocentrala ukupne instalisane snage 51,523 megavata i da su izdate dozvole za još devet čija izgradnja je u toku.

FERK je saopštio da vlasnici i operateri malih hidrocentrala moraju da ispunjavaju uslove iz ekoloških i vodnih dozvola među kojima je i obezbeđivanje protoka vode, sprečavanje stvaranja talasa nizvodno od hidrocentrale i naglo ispuštanje velikih količina vode.

Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS je preciziralo da su male hidroelektrane izgrađene na rekama Vrbanji, Ilomskoj, Studenoj, Sućeski, Bistrici, Ugru, Žiraji, Velikoj Jasenici, Žeželji, Oteši, Paklenici, Grabovici, Prači, Bregavi, Govzi, Drinjači, Zelenom Jadru i Krupici.

Nadležne državne institucije smatraju da izgradnja i rad malih hidrocentrala pruža priliku za razvoj lokalnih zajednica ali Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu u Banja luci upozorava da njihova izgradnja trajno uništava ekosisteme koji zavise od reka.

Ivanić je za portal Krajina.ba izjavila da projekti kao što su male hidrocentrale mogle da dovedu do trajnih poremećaja kao što su ograničeni pristup pitkoj vodi ili poplave.

Mediji u BiH navode slučaj dve mini hidroelektrane u mesnoj zajednici Kruščica kod Viteza za koje je Centar za životnu sredinu upozorio da nanose štete državi i lokalnoj zajednici koja sada nema pristup pijaćoj vodi zbog problema sa vodovodom od je počela njihova izgradnja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

beogradski energetski forum 2025 agenda govornici

Beogradski energetski forum 2025 – 50 govornika na osam panela meri prolazno vreme energetske tranzicije u JIE

31. avgust 2017. - Učesnici konferencije imaće priliku da iz prve ruke čuju analize trenutnog stanja, ali i projekcije za budućnost

hrvatska neto merenje neto obracun zakon susnjar

Hrvatska usvojila izmene propisa za decentralizaciju energetike – neto obračun menja neto merenje

31. avgust 2017. - Vlada Hrvatske usvojila je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji

bih usaglasen zakon trziste elektricne energije cbam berza lakic kosarac djokic

BiH entiteti usaglasili zakon o tržištu električne energije – najavljeno formiranje berze u Mostaru

31. avgust 2017. - BiH je posle desetak godina usaglašavanja konačno dogovorila Zakon o regulatoru električne energije, prenosu i tržištu električne energije

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

31. avgust 2017. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.