OIE

Izdavanje dozvola za hidrocentrale u BiH uprkos upozorenjima

Photo: Pixabay

Objavljeno

31.08.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

31.08.2017.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nadležne državne institucije u oba entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH) izdaju dozvole za izgradnju i rad malih hidrocentrala (MHE) uprkos upozorenjima da one mogu da nanesu štetu životnoj sredini. Nadležne institucije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj (RS) odgovorile su na ta upozorenja tvrdeći da vlasnici i operateri tih centrala moraju da dobiju ekološke i vodne dozvole u kojima su detaljno propisani uslovi.

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) izdala je do kraja jula ove godine dozvole za 56 malih hidroelektrana ukupne instalisane snage od 64,394 megavata, javili su mediji u BiH dodajući da u RS već radi 21 mala hidrocentrala ukupne instalisane snage 51,523 megavata i da su izdate dozvole za još devet čija izgradnja je u toku.

FERK je saopštio da vlasnici i operateri malih hidrocentrala moraju da ispunjavaju uslove iz ekoloških i vodnih dozvola među kojima je i obezbeđivanje protoka vode, sprečavanje stvaranja talasa nizvodno od hidrocentrale i naglo ispuštanje velikih količina vode.

Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS je preciziralo da su male hidroelektrane izgrađene na rekama Vrbanji, Ilomskoj, Studenoj, Sućeski, Bistrici, Ugru, Žiraji, Velikoj Jasenici, Žeželji, Oteši, Paklenici, Grabovici, Prači, Bregavi, Govzi, Drinjači, Zelenom Jadru i Krupici.

Nadležne državne institucije smatraju da izgradnja i rad malih hidrocentrala pruža priliku za razvoj lokalnih zajednica ali Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu u Banja luci upozorava da njihova izgradnja trajno uništava ekosisteme koji zavise od reka.

Ivanić je za portal Krajina.ba izjavila da projekti kao što su male hidrocentrale mogle da dovedu do trajnih poremećaja kao što su ograničeni pristup pitkoj vodi ili poplave.

Mediji u BiH navode slučaj dve mini hidroelektrane u mesnoj zajednici Kruščica kod Viteza za koje je Centar za životnu sredinu upozorio da nanose štete državi i lokalnoj zajednici koja sada nema pristup pijaćoj vodi zbog problema sa vodovodom od je počela njihova izgradnja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija dalekovod kodar elnos mepso hrvatska srbija bih

Firme iz Hrvatske, BiH i Srbije grade dalekovod u Severnoj Makedoniji

31. avgust 2017. - Posao obuhvata izgradnju 400 kV dalekovoda od 400/110 kV TS Bitola 2, preko 400/110 kV TS Ohrid, do granice Severna Makedonija -Albanija

slovenija klimatska ranjivost energetika studija

Slovenija izradila prvu procenu klimatske ranjivosti i rizika energetskog sektora

31. avgust 2017. - Procenu je uradilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku, u saradnji sa Institutom "Jožef Stefan"

evropska unija energetika 2050 scenario troskovi hitachi studija

Energetski sistem zasnovan na obnovljivoj energiji je najjeftiniji put da EU dostigne klimatsku neutralnost

31. avgust 2017. - To je rezultat poređenja pet scenarija razvoja energetskog sistema Evropske unije u studiji koju je za WindEurope izradio Hitachi Energy

eu evropa nemacka inercija usluge trziste sistem vetroelektrane solar termoelektrane

Nemačka pokreće tržište usluga inercije – baterije zamenjuju termoelektrane u stabilizaciji sistema

31. avgust 2017. - Nemačka će tako biti među retkim zemljama u Evropi i svetu koje su krenule u uvođenje tržišta usluga inercije