OIE

IRENA: Zelena energija može pokriti 34% tražnje u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi

IRENA Zelena energija 34 Centralnoj Jugoistocnoj Evropi

Photo: Unsplash

Objavljeno

02.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.10.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ukoliko zemlje Centralne i Jugoistočne Evropi daju veći zamajac ekspanziji energije iz obnovljivih izvora, biće izbegnuta šteta po zdravstvo i životnu sredinu do 35 milijardi evra godišnje zaključno sa 2030. godinom, utvrdila je IRENA u novoj studiji i navela da zelena energija može da zadovolji 34 odsto tražnje.

Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) saopštila je da zelena energija može da svakome u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi uštedi troškove i pojača energetsku bezbednost. U poslednjem izveštaju ta organizacija otkriva da potencijal obnovljivih izvora može da za deset godina dovede do pokrivanja 34 odsto rastuće potražnje na isplativ način.

Godišnja ušteda na ime troškova za energente do 2030. procenjena je u mapi puta na maksimalnih 3,4 milijarde evra u scenariju ubrzanog uvođenja zelene energije. Međutim, može da se spreči šteta koja je mnogo veća, a projekcija raste do 35 milijardi evra godišnje na kraju decenije. Računica se tiče zdravlja, životne sredine i posledica klimatskih promena.

U Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi potrebna su veća ulaganja

S druge strane, u istom periodu neophodno je 78 milijardi evra u dodatnim investicijama za uspostavljanje energetskog sistema koji bi znatno manje zavisio od uvoza fosilnih goriva i omogućavao konkurentne cene energenata, stoji u dokumentu izrađenom za inicijativu Energetsko povezivanje Centralne i Jugoistočne Evrope (CESEC) i u ime Evropske komisije.

Ovo telo čini devet država članica Evropske unije, uključujući Bugarsku, Hrvatsku, Grčku, Rumuniju i Sloveniju, i osam ugovornih strana Energetske zajednice.

La Camera: Obnovljivi izvori su isplativ način za napuštanje fosilnih goriva

Kad bi se zelena energija uvodila brže, to bi smanjilo emisije gasova s efektom staklene bašte za 21 odsto više nego što je planirano sadašnjim merama u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi – to poboljšanje je reda veličina ukupnih emisija Rumunije i Bugarske, saopštila je IRENA i pozvala na ulaganja, regulaciju i razvoj politike prema pitanju energetske tranzicije, zatim podsticaje za zeleni oporavak i otvaranje održivih radnih mesta.

Grčka predvodi Balkan u verziji najvećeg širenja

Radi poređenja, trenutno se očekuje da udeo obnovljive energije u CESEC-u do 2030. poraste sa 16 odsto bruto konačne potrošnje energije, koliki je bio 2015. godine, na samo 24 procenta. Među ugovornim stranama Energetske zajednice s izuzetkom Gruzije, početni nivo je bio 10 odsto, a referentni slučaj ga diže na 19 procenta.

Najintenzivnije širenje opcija s obnovljivim izvorima u navedenih osam zemalja povećalo bi udeo u energetskom miksu na 30 procenata do 2030. godine. Na Balkanu se po toj projekciji najbolje kotira Grčka, sa 47, odsto, a sledi Hrvatska, s jednim procentnim poenom manje.

U optimističnom scenariju, zelena struja u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi ima kapacitet of 265 gigavata, u čemu prednjači 116 gigavata u solarnim elektranama. Nivo je tom delu 2015. bio 109 gigavata.

Uloga regionalne saradnje

„Obnovljivi izvori energije mogu da smanje troškove na ime energenata u regionu, što će koristiti građanima i industriji i unaprediti energetsku bezbednost i kvalitet vazduha i dovesti region u sklad sa dugoročnim ciljevima za dekarbonizaciju iz Pariskog sporazuma. Obnovljivi izvori takođe otvaraju zemljama mogućnost za isplativo napuštanje fosilnih goriva i pomeranje ka modernoj, izdržljivoj i održivoj budućnosti energetike“, izjavio je generalni direktor Francesco La Camera.

Udeo obnovljivih izvora u energetskom miksu u članicama CESEC-a bi s jačanjem kapaciteta 2030. dostigao između 23 i 56 odsto, otkriveno je u studiji.

Razvoj dugoročne vizije u nacionalnim planovima ima ključni značaj i može biti važan prvi korak, dok bi bliža saradnja sa susedima mogla da pomogne rečenim zemljama da smanje troškove i iskoriste sinergiju koju donosi regionalni pristup, kažu autori.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

IHA Turska 2024 ponovo prva u Evropi novom kapacitetu hidroelektrana

Turska 2024. ponovo prva u Evropi po novom kapacitetu hidroelektrana

2. oktobar 2020. - Kapacitet hidroelektrana u svetu se prošle godine popeo 1,7 odsto na 1,44 teravata, objavilo je Međunarodno udruženje za hidroenergiju (IHA)

boksic solarna elektrana baterije

Firma iz Zagreba planira solarnu elektranu Bokšić od 99 MW sa baterijskim sistemom

2. oktobar 2020. - Projektom solarne elektrane Bokšić je predviđen i baterijski sistem za skladištenje energije kapaciteta 70,8 MWh.

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040 godine

EU skicirala putanju ka 90 odsto manje neto emisija 2040. godine

2. oktobar 2020. - Predloženom izmenom Evropskog klimatskog zakona bi cilj umanjenja neto emisija gasova s efektom staklene bašte za 2040. bio postavljen na 90 procenata

baterijsko skladistenje baterije bess solarpower europe

SolarPower Europe: EU treba 10 puta više baterijskih kapaciteta da bi održala tempo energetske tranzicije

2. oktobar 2020. - SolarPower Europe je osnovao inicijativu Battery Storage Europe Platform kako bi podstakao rast baterijskih kapaciteta širom EU.